Samo 37 % europskih jezera i rijeka ispunjava kriterije za dobro ekološko stanje, a više od dvije trećine je pod utjecajem prekomjernih razina kemijskih zagađivača, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u novom izvješću, prenosi EuroNews. 

Štoviše, gotovo četvrtina podzemnih voda, koje opskrbljuju dvije trećine pitke vode u Europi, nije uspjela doseći zakonski prag dobrog kemijskog statusa, a nitrati i pesticidi iz poljoprivrede odgovorni su za značajno onečišćenje.

EEA je zaključila da se Europa suočava s “ozbiljnim izazovima sigurnosti vode” – upozorenje je to koje dolazi osam mjeseci nakon što je Europska komisija odbacila planiranu inicijativu otpornosti na vodu namijenjenu rješavanju sve većeg zagađenja u vodi za koji EU nadzornik okoliša kaže da sada utječe na 20 % teritorija EU i 30 % njezina stanovništva.

“Iako su ove statistike alarmantne, one čak ne daju potpunu sliku jer se procjenjuje samo prema ograničenom i zastarjelom popisu zagađivača”, rekla je Sara Johansson, stručnjakinja za sprječavanje onečišćenja vode pri Europskom uredu za okoliš.

Novo izvješće slijedi strašnu procjenu kvalitete vode

Prema Okvirnoj direktivi o vodama (WFD) Europske unije, vlade su dužne osigurati – osim nekih iznimaka pod olakotnim okolnostima – da sve površinske i podzemne vode postignu dobro stanje u pogledu kemijskog onečišćenja i zdravlja ekosustava do 2027. godine.

Novo izvješće slijedi jednako strašnu procjenu kvalitete vode koju je EEA objavila 2019. godine i sugerira da je postignut mali napredak unatoč krajnjem roku. Zelene skupine reagirale su udvostručivši poziv izvršnoj vlasti EU da osigura provedbu postojećeg zakonodavstva, uključujući nove zahtjeve u Zakonu o obnovi prirode.

“Vraćanje najmanje 25 000 kilometara rijeka u njihovo stanje slobodnog protoka nije samo ekološka nužnost: to je predanost bioraznolikosti i našoj budućnosti,” rekao je Andras Krolopp, voditelj politike bioraznolikosti u The Nature Conservancy Europe, pozivajući se i na UN-ov izvještaj koji je predmet globalnog summita kasnije ovog mjeseca.

“Europa ima globalnu obvezu prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti i Zakonu o obnovi prirode da postigne ovaj cilj”, dodao je.

255 milijardi eura ulaganja

Uz stalni problem onečišćenja i začepljenja europskih prirodnih vodenih putova, industrijska tijela ovaj su tjedan podigla uzbunu zbog golemih ulaganja koja će biti potrebna za rješavanje rastućeg problema nestašice vode, pogoršanog klimatskim promjenama.

Water Europe – trgovačka udruga koja zastupa istraživače i proizvođače tehnologije za pročišćavanje i upravljanje vodom – objavila je u ponedjeljak (14. listopada) studiju koja sugerira da će u sljedećih šest godina biti potrebno uložiti 255 milijardi eura da bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU, prenosi EuroNews. 

Direktor lobističke skupine Durk Krol rekao je da je ulaganje ključno ako EU želi ispuniti svoje “Green Deal” i industrijske ciljeve.

“Naš cilj s ovom studijom je pružiti djelotvorne uvide o tome kako možemo osigurati dostupnost vode za prirodu i gospodarske aktivnosti, utirući put prema društvu pametnom prema vodi”, rekao je.

Nedostatak pouzdanih podataka

U međuvremenu, grupa od 13 kompanija, u međuvremenu je objavila zajedničku izjavu pozivajući kreatore politike EU da uvedu digitalne tehnologije kako bi uskladili “jako fragmentirano” upravljanje vodama koje otežava provedbu WFD-a i druge direktive o vodi za piće, otpadnim vodama, industrijskim emisijama i sprječavanju poplava.

“Trenutačno postoji nedostatak pouzdanih podataka i nedostatak mjerenja na razini EU-a, na primjer o pitanjima kao što je curenje vode – što zauzvrat dovodi do nedostatka uvida u to koje konkretne radnje treba poduzeti”, pišu.

U svom pismu imenovanoj povjerenici EU-a za okoliš Jessici Roswall, Ursula von der Leyen zadužila ju je da dovrši zakašnjelu strategiju otpornosti.

„Ova strategija bavit će se učinkovitošću vode, nestašicom, zagađenjem i rizikom povezanim s vodom.

Cilj će biti poboljšanje konkurentne inovativne prednosti naše vodne industrije, razvoj čiste tehnologije, pristup kružnom gospodarstvu i uključivanje prijedloga za digitalizaciju upravljanja vodom, ciklusa i komunalnih usluga,” napisala je von der Leyen.