Vrijeme pogoduje jesenskoj sjetvi, pa su ju ratari, bar kada je o središtu Slavonije, odnosno Đakovštini, riječ, velikim dijelom već odradili. Kažu, temperaturni uvjeti su odlični, a i vlažnost godinu čini jednom od boljih.

Nakon što su u jesen prošle godine zasijali deset posto manje žitarica, a površine namijenjene našoj najvažnijoj krušarici - pšenici, smanjili za gotovo petinu - za 17 posto, i to kao odgovor na lošu 2023. godinu u kvalitativnom i kvantitativnom smislu za tu kulturu, pitanje je hoće li ratari nastaviti s trendom njezina smanjenja. No ova je godina za pšenicu bila izvan svih očekivanja - prinosi su bili natprosječni, a zadovoljstvo vlada i kvalitetom. Cijena koja je ovdje bila ponuđena za pšenicu bila je od 151 do 177 eura, a ratari su poručivali da taj urod vrijedi znatno više, i do 250 eura za tonu, pozivajući se na brojke drugdje u Europi. Godine 2022. u Hrvatskoj je zasijano pšenice na 168.000, a jesenas na 140.000 hektara. U Žitozajednici, krovnom udruženju mlinsko-pekarske industrije, određeno smanjenje površina pod pšenicom očekuju i ove jeseni.

Skuplje sjeme

“Svjedoci toga bili smo prošle jeseni, gdje se površine pod pšenicom smanjuju zbog slabijih cijena, pa očekujemo da će i sada njezina sjetva biti nešto manja, no stalno komentiramo i da se ona sije zbog plodoreda, tradicije, jednostavnosti, naposljetku uhodanosti te proizvodnje", kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Dok su i neke druge kulture zabilježile trend smanjenja sjetve, što je doživio i ječam, u sjetvi 2023. godine rasle su površine pod uljanom repicom, i to za 2000 hektara. Dok jedni pšenicu smanjuju nezadovoljni cijenom, drugi joj, naprotiv, povećavaju površine ponukani ovom godinom koja se pokazala izvan svih očekivanja. OPG-ovac Marijan Kaptein iz Kešinaca smanjio je površine pod tom krušaricom. Sjetvu obavlja na 65 hektara, no nije ju još priveo kraju.

“Uostalom, pšenica mi i nije glavna kultura, nego suncokret. Sijemo i ekološki pir, s kojim je prije četiri godine bilo odlično, no cijene su mu pale", kaže o strukturi svoje sjetve Kaptein, koji ekološki pir sije za austrijsku tvrtku. Ivica Backo iz Potnjana sve je zasijao - 90 jutara, a proizvodnju pšenice povećao, i to za 30 posto. Osim nje zasijao je ječam i tritikal. Ječam sav zadržava za svinje, kao i dio tritikala, a sva pšenice ide za prodaju. "Trebao bih ju smanjiti zbog cijene, ali mi smo povećali. Ili si sami skačemo u trbuh ili ćemo dobro proći. Uvijek slušam što su govorili naši stari - kada drugi smanjuju - ti povećaj, kada drugi prodaju - ti kupuj. Nisu maltene znali ni pisati, ali imali su životnu, iskustvenu školu i znali su što govore i rade", kaže Backo, ujedno i ratar i svinjogojac.

Cijena pšenici krajem ljeta bila je pala i ispod 200 eura po toni, a sada je na burzi, prema Euronext Parisu, 223,75 eura.

GOJKO MITIC

“Burze ratarima ne idu naruku, pšenica je u stagnaciji, kao kultura se na burzama već dvije godine loše kreće", ocjenjuje Barišić.

Prema posljednjoj kotaciji kupovnih cijena Žita Osijek, onoj od 18. listopada, cijena za pšenicu svih klasa nije istaknuta, nego je na upit, a tako je bilo i po kotaciji od 15. listopada. "Pšenica stagnira, i to je neki pokazatelj da će možda neki odustajati od nje u sjetvi, no i s tim smanjenjem površina imamo je dovoljno za svoje potrebe. Ono što je teret su aktualne klimatske promjene, neizvjesnost oko uroda i cijena. Nezadovoljstvo u tom sektoru je očigledno, i to vuče sa sobom i smanjenje sjetve te kulture", kaže Bariršić.

Ratarenje i stočarenje

Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić, pak, procjenjuje da će površine pod pšenicom u odnosu prema prošloj godini možda i rasti. "Ima dosta zasijanog u mom okruženju. Proljetne kulture uništi suša, a jesenske su koliko-toliko otporne na nju. Što se tiče cijene pšenice – ona je pod zadnje malo rasla", kaže Brlošić.

Za troškove sjetve Brlošić kaže da se kreću približno na razini prošlogodišnjih. "Oni su visoki – gnojivo jest išlo nešto dolje, no zato su sjemena i do tri puta skuplja. Dogodilo se ono na što smo upozoravali – kada se nama zabrani sijati svoje sjeme, sjemenari će dići cijenu svoje robe. Ako će se dobro posijati - uz pravila struke - troškovi ovogodišnje jesenske sjetve su oko 500 eura po hektaru", kaže Brlošić.

Ove godine Hrvatska je, usprkos znatno smanjenim površinama pod pšenicom, požela oko 840.000 tona njezina zrna, što je 2,2 posto više nego lani, s tim da su domaće potrebe oko 400.000 tona. Zob je prema ranoj procjeni povećana za 35,3, ječam za 15,5, a uljana repica za 14 posto. Sve to dokazuje da su ozime kulture otpornije na sušu od proljetnih.

Backo se slaže da s Brlošićevom računicom o tome koliko ratare stoji ovogodišnja jesenska sjetva, no, priznaje, on je sijao manje sjemenske, a više svoje pšenice. Dodaje, samo ratariti, bez stočarenja, nemoguća je misija.

“Samo ratarstvo na ovom dijelu ne može opstati. Onaj tko je ovdje čisti ratar - taj je 'nadrljao'. Da to ne bude tako, obvezno je i stočarenje jer stoka pokriva jedan dio ratarenja. Ni stoka ne ide bez ratarenja jer kupnja hrane je preskupa. Cijeli svijet je danas jedno globalno selo i brzi transport roba nas male je uništio, nitko nas ne primjećuje. No veliki bez malih ne mogu", umjesto zaključka o sjetvi poručuje Backo.