Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita jača rizike za financijsku stabilnost, a po omjeru troška otplate kredita dužnika (omjeru duga i prihoda) posebno se izdvajaju krediti ročnosti nadomak pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita.

Navedeni potrošači izloženi su većem riziku suočavanja s teškoćama pri otplati duga, odnosno nužnosti znatnijeg smanjenja potrošnje, navodi Hrvatska narodna banka (HNB) u novom broju publikacije Makroprudencijalna dijagnostika, u kojem se pozabavila rizicima povezanim s prekomjernim porastom ovih kredita u prošloj i u prvoj polovini ove godine. Dakle, svaki peti novoodobreni gotovinski kredit u povećanom je riziku naplate. U HNB-u kažu da će nastaviti pratiti razvoj potrošačkoga kreditiranja i povezanih rizika i po potrebi prilagoditi mjere.

Sličnost sa 2008.

“Ako se nastavi snažno kreditiranje kućanstava, to će pogoršati pokazatelje zaduženosti kućanstava u okružju sporijega očekivanog rasta nominalnog BDP-a i raspoloživih dohodaka”, kaže HNB, a indikativno je da spominje i kako su “duga razdoblja snažnog rasta zaduženosti kućanstava jedan od navješćujućih indikatora financijskih kriza”.

“Čak i ako financijski sustav dobro podnese potencijalne gubitke povezane s naglašenim kreditnim ciklusom, visoka zaduženost kućanstava može produžiti i produbiti eventualnu recesiju”, upozorava HNB. Taj dio publikacije nazvan je “Ponavlja li se povijest ili se samo rimuje?”, čime se aludira na slične trendove kojima smo bili izloženi uoči posljednje globalne krize, 2008. Uglavnom, HNB detaljno opisuje da je realni porast plaća uz snažan rast zaposlenosti potaknuo početkom 2023. jačanje potrošačkog optimizma i rast osobne potrošnje. Tada se znatno ubrzao i rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Njihov je porast dobio novi poticaj u prvoj polovini 2024., nakon što je, navode, “reforma sustava plaća u javnom sektoru dodatno pogurala rast plaća”.

“U prvom je valu ubrzanja zamah gotovinskih nenamjenskih kredita oscilirao između 10 i 15 posto, a u drugom valu zamah je kratkotrajno premašio 20 posto, prije nego što se u kolovozu ponovo spustio na otprilike 15 posto. To je ujedno podjednako godišnjoj stopi rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, koja bi se u idućim mjesecima, ako se tekuća aktivnost ne promijeni, mogla stabilizirati na otprilike 15 posto. Usporedno s gotovinskim potrošačkim kreditima rastu i stambeni krediti, iako je stopa njihova rasta stabilna i na nižoj razini, što zajedno pridonosi ubrzanju rasta ukupnih kredita kućanstvima”, tumači HNB, dodajući da rizike povezane sa snažnim rastom gotovinskih nenamjenskih kredita naglašavaju relativno visoki, iako stabilni, omjeri troška otplate duga za nove kredite, a ublažava ih relativno niska ukupna zaduženost kućanstava.

Kratkoročni rizični

“Ubrzavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita početkom 2023. uglavnom je bilo povezano s većim iznosima pojedinačnih kredita, što može povećati i trošak otplate kredita. No vrlo brzo počeo se povećavati broj odobrenih kredita, pa je u prvih šest mjeseci 2024. isplaćeno oko 186 tisuća gotovinskih kredita, odnosno oko četvrtinu više nego u istom razdoblju 2023. Prosječna isplata tek se blago povećala, pa je u prvih šest mjeseci 2024. dosegnula oko 9350 eura, ili oko šest posto više nego tijekom 2023. Uz stabilnu prosječnu ročnost od gotovo sedam i pol godna i umjeren porast kamatnih stopa (s 5,6 posto u travnju 2023. na oko 6,3 posto u siječnju 2024.), povećanje anuiteta povezano s višim glavnicama i kamatama pratilo je porast dohodaka potrošača, pa se prosječan omjer troška otplate kredita (DSTI - debt service to income, odnosno otplata duga u odnosu prema prihodu, nap. a.) zadržao na razini između 33 i 35 posto. Pritom se godišnji priljev duga kućanstava povećao do sredine 2024. na razinu od tri posto BDP-a, što je najviše u posljednjih 15 godina, iako čini tek polovinu snažnog prirasta duga iz razdoblja koje je prethodilo globalnoj financijskoj krizi”, naglašava HNB.

Opisuje kako je omjer duga kućanstava i BDP-a padao od 2010., a od 2022. zadržao se na razini od oko 33 posto. Rizike povezane s povišenim vrijednostima DSTI omjera ublažila je HNB-ova preporuka iz 2019. No DSTI za kredite ročnosti ispod pet godina, na koje se preporuka ne odnosi, znatno je viši. “Krediti kraće ročnosti (ispod pet godina) znatno se češće odobravaju uz povišen DSTI, pa je otprilike 38 posto kreditnih partija kraće ročnosti odobreno uz DSTI veći od 40 posto, a udio takvih kredita duže ročnosti je 22 posto. Po visini DSTI omjera osobito se izdvajaju krediti ročnosti nadomak pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita”, ističe HNB, kako smo već naveli. Ti su potrošači u riziku, a to povećava rizike i u bilancama banaka te može produbiti nepovoljna kretanja u gospodarstvu, zaključuje HNB. n