Oko 40 posto ilegalnih migranata koje Hrvatska zaustavi na svojoj granici stigli su zrakoplovom u susjedne države, rekao je u petak premijer Andrej Plenković, naglasivši da te zemlje trebaju uskladiti vizni režim s Europskom unijom. 

Premijer je u petak navečer dao intervju za francuske medije, France24 i Radio France Internationale (RFI). 

„Zagovaramo potpuno usklađivanje vizne politike” država susjedstva s Europskom unijom kako bi se zaustavila „neprihvatljiva praksa da ljudi dolaze u Beograd i Sarajevo bez viza i onda postaju ilegalni migranti koji pokušavaju prijeći zelenu granicu”. 

„Četrdeset posto ilegalnih migranata koje je zaustavila hrvatska policija tako je došlo u regiju ”, rekao je Plenković u razgovoru za France24. 

Premijer je naglasio da većina članica EU-a želi zaustaviti ilegalne migracije na vanjskim granicama i ne dopustiti priljev migranata kao 2015. i 2016. koji je imao „negativne posljedice za europski politički spektar”. 

Plenković je rekao da je Hrvatska „suzdržana” u pogledu dogovora Italije i Albanije o osnivanju centara za ilegalne migrante na albanskom teritoriju za do 30 tisuća ljudi. 

Hrvatski premijer rekao je da treba „vidjeti kako će taj projekt funkcionirati” u praksi i naglasio da se već vide pravni problemi jer su talijanski sudovi donijeli suprotne odluke. 

Talijanski sud za migraciju je prošli tjedan presudio da 16 migranata poslanih u Albaniju iz Italije mora biti vraćeno nazad. 

Srbija i proširenje

Francuski voditelj pitao je Plenkovića o dvostrukoj igri koju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić igra na geopolitičkom planu. 

Premijer je rekao da Srbija tek treba uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om ako želi postati članica, no da Beograd trenutno ima pristup u nekoliko smjerova. 

„Malo s Bruxellesom, malo s Berlinom, malo s Parizom, pa Moskvom i Pekingom. To je njihov pristup i mislim da je važno da svi ključni partneri unutar EU-a i saveznici u NATO-u shvate tu politiku”. 

„Ako se Srbija istinski želi pridružiti Europskoj uniji morat će donijeti odluku, usprkos povijesnim vezama s Rusijom”, dodao je premijer. 

Naglasio je kako postoji novi elan u politici proširenja Unije, a da je „najveći promotor” toga ruski predsjednik Vladimir Putin koji je odlukom o napadu na Ukrajinu pogurnuo još država poput Gruzije i Moldavije prema Europi. 

Najveći utjecaj na proširenje u nadolazećim godinama će imati utjecaj primanja novih članica na proces donošenja odluka u europskim institucijama te utjecaj koji bi proširenje imalo na kohezijske politike, odnosno proračun. 

Govoreći o nedavnom referendumu na kojem su se Moldavci tijesno odlučili za europski put zemlje, Plenković je rekao da se na tom glasanju vidio „utjecaj vanjskih snaga” i hibridnog rata putem dezinformacija. 

Izrazio je podršku proeuropskoj predsjedničkoj kandidatkinji Maiji Sandu koja je kao pobjednica ušla u drugi krug, kao i proeuropskim snagama u Gruziji koja u subotu također izlazi na izbore, nakon godine u kojoj je vladajuća stranka donijela nekoliko  zakona za koje se smatra da uzore imaju u ruskim. 

Na pitanje o sporu s predsjednikom Zoranom Milanovićem premijer je kazao kako on „nije na istoj liniji kad se radi o podršci Ukrajini”, osudi ruske agresije i pomoći ukrajinskoj vojsci, referirajući se na njegovu blokadu misije EUMAM i aktivnosti NATO-a NSATU. 

„To je loša odluka”, a jedini dobitnik odbijanja NSATU-a u Saboru „bio bi Kremlj”, rekao je Plenković, pa dodao da je tražio dodatno pojašnjenje detalja oko misije NATO-a za zastupnike Sabora.