Hrvatski sabor u petak je uz 81 glas za, 50 protiv i dva suzdržana donio rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim će se njegovi prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećati za 1,8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura, tj. na 30,3 milijardi, odnosno na 33,6 milijarde eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto te projiciranom rastu brutoplaća od 14,7 posto. Kad je riječ o većim komponentama prihoda, očekuje se povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je oko milijardu eura više od izvornog plana. Prihodi od doprinosa projicirani su u visini od pet milijardi eura, oni od imovine od 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura. Najveća stavka u kontekstu rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade (604 milijuna eura), slijede rashodi za zaposlene (574 milijuna), a za sanaciju šteta od potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje novac za dodatni rodiljni dopust i za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile su 1,06 milijardi eura, a po uštedama prednjače ministarstva rada (s 288 milijuna eura), financija (257 milijuna), prostornog uređenja (82 milijuna), gospodarstva sa 70 milijuna eura itd. Uz rebalans Sabor je donio i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna te polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna za 2024.

Uoči glasovanja oporba je negodovala što nije prihvaćen ni jedan od 127 oporbenih amandmana na rebalans. Nije prihvaćena ni jedna demografska mjera koju smo predložili, ni jedan amandman, nije prihvaćen ni amandman za izgradnju sportskih dvorana u Vukovaru, kazao je Marijan Pavliček (Suverenisti).