U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ističu da se tu u prvom redu radi o zaštita radnika s najnižim primanjima te da je iznos minimalne plaće sad ipak znatno veći nego što je bio prije tri, četiri ili pet godina.

Smjernice su EU, stav SSSH, kao i Europske konfederacije sindikata - da minimalna plaća u svim zemljama EU bude najmanje 50 posto prosječne plaće i 60 posto medijalne plaće, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel Hini u povodu današnje saborske rasprave o podizanju iznosa minimalne plaće.

Novosel ističe da će s najavljenim povećanjem minimalna plaća u Hrvatskoj iznositi  52 posto prosječne, odnosno 62 posto medijalne plaće. 

Kao idući cilj sindikata navodi da se i ostale plaće sindikalno organiziranih radnika podignu za 15 posto, kao što je podignuta minimalna plaća.

"Porast minimalne plaće ima daleko veći utjecaj na realni sektor gdje je njezin iznos jedini faktor koji Vlada utvrđuje, a sve ostalo je pitanje kolektivnog pregovaranja, a tamo gdje nema sindikata - pravilnika ili ugovora o radu", kaže Novosel.

Upozorava na uravnilovke u plaćama u privatnim tvrtkama, u kojima nema sindikalno organiziranih radnika. To znači da su plaće u bruto iznosu na razini minimalne ili nešto malo veće, a sve druge razlike poslodavci kompenziraju neoporezivim davanjima.

 "To nažalost u konačnici ne ide u mirovinski fond i neće biti radnicima dovoljno za dostojanstvenu mirovinu u budućnosti", kaže Novosel.

Dodao je i kako za 250.000 radnika u državnom i javnom sektoru ovo povećanje ne znači ništa, njima je osnovica za obračun plaća već podignuta iznad 900 eura bruto, Vlada im određuje koeficijente te su ti odnosi donekle korektni.  

NHS predlaže da minimalna plaća iznosi 1093,65 eura

Da je riječ  o povećanju većem od 15 posto ističe i čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Darije Hanzalek i kaže kako "kao takvo, ono nije malo", no naglašava da je NHS predlagao povećanje minimalne plaće na 1093,65 eura.

Njihov prijedlog, pojasnio je u izjavi Hini u povodu današnje saborske rasprave o vladinom prijedlogu, rezultat predviđanja temeljenih na analizi makroekonomskih pokazatelja i gospodarskih kretanja u Hrvatskoj te projekciji da bi taj iznos bio dovoljan da kroz cijelu godinu zadovolji uvjet smjernica EU o 50 posto prosječne bruto plaće i 60 posto medijalne bruto plaće u 2025. godini.

Drugi je razlog, objašnjava, vidljiv rast cijena elementarnih troškova života građana (hrana i stan) - "bez obzira što se govori o stagnaciji inflacije", a treći je okruženje odnosno "nužnost razvoja plaća s obzirom na razvijenije zemlje Europe". 

"U okruženju u kojem mi danas živimo, na ulaznim vratima Europe, mi jednostavno moramo razvijati sve plaće - i minimalnu, ali i sve one niže i srednje plaće da zadržimo naše radnike i građane", naglašava.

 Ako se ne nastavi s povećanjem plaća ostat ćemo bez radnika i bez ljudi, dodaje čelnik NHS-a. "Da ne bismo rekli da je minimalna dovoljno. Treba razviti i one niže i srednje plaće, da ne ostanemo u uravnilovci da će svi biti na minimalcu", plastično je pojednostavio Hanzalek.