Najavljeno povećanje minimalne brutoplaće s 840 na 970 eura od Nove godine, zajedno s ovogodišnjim rekordnim povećanjem od 20 posto, dodatno će pridonijeti rastu inflatornih pritisaka, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, i dodaju da rast plaća u javnom sektoru, koji privatni ne može pratiti, neće imati pozitavan efekt ni na tržište rada. U HUP-u podsjećaju da je rast minimalca od 15,5 posto od iduće godine znatno ambiciozniji od planiranih povećanja u više članica EU-a, gdje se predloženi rasponi kreću od 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj.

“Iako minimalnu plaću prima samo osam posto ukupno zaposlenih, postoji niz djelatnosti u kojima je minimalna plaća referentni podatak, čije povećanje automatski dovodi do povećanja mase plaća i negativnog utjecaja na konkurentnost industrija u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori, s obzirom na to da rast minimalne plaće u tim sektorima generira povećanje plaća svih zaposlenika", stoji u komentaru glavnog ekonomista HUP-a, dr. Hrvoja Stojića, pri čemu se navodi primjer tekstilne industrije, gdje udio troška rada često prelazi 80 posto, "pa ne iznenađuje da je u tim djelatnostima ugašeno oko 19 posto radnih mjesta".

Za razliku od poslodavaca, sindikati su generalno zadovoljni rastom minimalne brutoplaće jer je na tragu preporuke Europske komisije da ona bude bar 50 posto prosječne, što je sindikatima početno stajalište u pregovorima s Vladom, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel. "Minimalna plaća je zaštita od siromaštva, a ne pokazatelj standarda građana, i manju plaću od toga ne bi smjeli imati ni strani radnici koji rade u Hrvatskoj. S druge strane, zbog rasta minimalne plaće u ovoj godini dogodila nam se uniralovka, jer se minimalna plaća gotovo izjednačila s medijalnom plaćom, pa imamo slučajeve u trgovačkim lancima da je razlika između minimalne i srednje plaće samo nekoliko eura", upozorava Novosel i dodaje da se postavlja pitanje kako sada ugovoriti plaće za složenije poslove. Stoga ćemo inzistirati kod Vlade da potiče kolektivno pregovaranje jer je rast minimalca od 15,5 posto u privatnom sektoru gotovo nemoguć, kaže Novosel.

Sindikati i poslodavci tako se slažu u jednome, a to je da privatni sektor u idućoj godini neće moći pratiti rast plaća u javnome, što je slučaj i u ovoj godini - privatnici su ukupna primanja zaposlenih povećali za desetak posto, a država nakon reforme koeficijenata za 28,8 posto. U HUP-u navode da je od 2019. minimalac porastao za čak 92 posto. Stoga predlažu da u srednjem roku brutoplaće ne bi smjele rasti nominalno za više od pet posto, odnosno iznad zbroja ciljane inflacije od oko dva posto i rasta produktivnosti po radnom satu od dva do tri posto, "ako želimo ostati u okvirima koji ne pridonose jačanju inflacije te ne narušavaju konkurentnost ekonomije". "Snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja privatni sektor pred velike izazove jer država sada čini pritisak na rast primanja zaposlenih u domaćim tvrtkama znatno iznad rasta produktivnosti, a snažan rast plaća čini i pritisak na indeksaciju mirovina", napominju u HUP-u.

Povećanje minimalnih plaća iznad je produktivnosti i ne može podići standard stanovništva, nego potiče inflatorne pritiske, te u konačnici pad kupovne moći, tvrde u HUP-u iako je, prema podatcima Eurostata, u Hrvatskoj došlo do poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom za 11 posto. No produktivnost hrvatskog gospodarstva je i dalje niska, upozorava HUP, i to za 55 posto u odnosu prema prosjeku EU-a. HUP stoga predlaže da se sljedeće godine u određivanju minimalca primijeni formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva. Prijedlog je da se iznos odredi "na sredini" dvaju minimalnih kriterija koja traži EU prilikom određivanja minimalca - 60 posto medijalne brutoplaće ili 50 posto prosječne brutoplaće između siječnja i srpnja tekuće godine. Traže i povećanje osobnog odbitka na razinu minimalca kako bi se izbjeglo oporezivanje minimalne plaće. n