Od 2015. godine poslodavci su za zapošljavanje mladih osoba do 30 godina na neodređeno vrijeme bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u trajanju do 5 godina. Ti doprinosi iznose 16.5 posto na bruto plaću zaposlenika. Prema prijedlogu Vlade o Izmjenama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja 2025. za nova bi zapošljavanja poduzetnici, odnosno mladi radnici, mogli ostati bez navedene olakšice, kazala je na konferenciji za novinare u Saboru Mrak Taritaš.

„Objašnjenje ministra rada Marina Piletića kako nema daljnje potrebe za olakšicom zbog pada nezaposlenosti te kako ukidanje olakšice neće utjecati na neto plaće mladih radnika pokazuje potpuno nerazumijevanje trenutačnog stanja na tržištu rada kao i nerazumijevanje problema s kojima se susreće poduzetništvo u Republici Hrvatskoj”, ustvrdila je.

Istovremeno, dodaje, u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada ministar tvrdi da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima te im je potrebno omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima i olakšati pronalazak adekvatnog dugotrajnog zaposlenja. Dakle, poručuje, 'ne zna desnica što radi ljevica'.

Ove izmjene pokazuju i kako Vlada vidi demografsku politiku, napomenula je.

„Vlada očito ne treba mlade i perspektivne ljude u ovoj zemlji, niti misli da ih treba poticati da ovdje ostanu. Za to vrijeme portugalska Vlada, recimo, koja se suočava sa sličnim demografskim problemima, smanjuje porezni teret na dohodak mladih na razdoblje od 10 godina, uključujući prvu godinu u kojoj mladi ne bi plaćali nikakav porez. Od druge do četvrte godine bili bi oslobođeni 75 posto poreza na dohodak, od pete do sedme 50 posto, a od osme do desete godine rada 25 posto davanja”, zaključila je Mrak Taritaš.

Članica Predsjedništva GLAS-a Marta Ana Cesar, kao stručnjakinja koji djeluje u području ljudskih potencijala već 10 godina te kao mlada osoba, naglasila je da je taj period života do 30 godina, često ključan za uključivanje mladih na tržište rada, za stjecanje prvih praktičnih kompetencija i za izgradnju vlastitog stručnog kapitala koji će ih učiniti dugoročno kompetitivnima na tržištu rada. A to, ističe, dalje znači i osobni financijski razvoj, rješavanje stambenog pitanja, građenje obitelji i ostanak u Hrvatskoj.

„Imajući na umu da su mladi radnici u tom periodu često manje produktivni te zahtijevaju veću podršku poslodavca u početku karijere - podložni su potplaćenosti, ugovorima na određeno vrijeme i težoj zapošljivosti. Baš je ova mjera uvelike pomagala da budu kompetitivniji te da si osiguraju sigurno radno mjesto i započnu svoju karijeru.

Mladi ne odlaze iz Hrvatske zbog nedostatka radnih mjesta - odlaze zbog nedostatka dobro plaćenih radnih mjesta, upozorila je Cesar. U isto vrijeme, napominje, kvalitetni poduzetnici se već nekoliko godina bore sa zadržavanjem kvalitetnih zaposlenika te na razne načine pokušavaju ostati konkurentni, no veliki problem je i dalje trošak rada u kontekstu visokih poreza i doprinosa.

Mnogi poduzetnici, pogotovo u malom i srednjem poduzetništvu, ne mogu priuštiti porast troška plaće od 16.5 posto što će u praksi značiti ili odustajanje od novih zapošljavanja i pad broja novih radnih mjesta ili generalno snižavanje plaća koje mogu ponuditi i u najboljem slučaju okrenut će se zapošljavanju starijih, iskusnijih radnika.

„No, u svakom scenariju - na gubitku će ponovi biti mladi radnici koji će se još ranije okrenuti odlasku u inozemstvo, a dodatna posljedica može biti i cjelokupna stagnacija poduzetništva i usporavanje razvoja gospodarstva”, ustvrdila je, ocijenivši zakonski prijedlog iznimno štetnim, uz poziv Vladi da ga povuče.