Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, predstavljajući izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima se usklađuje s europskom direktivom, kazao je da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Direktiva EU ne govori o tome koliko treba biti minimalna plaća već samo daje okvir, odluku će donijeti Vlada da ona iznosi oko 760 eura neto, odnosno 970 bruto, pojasnio je.

„Pratimo korak država članica EU-a i u zadnjih nekoliko godina preskačemo sve više država, sada smo pretekli šest država članica”, istaknuo je Vidiš.

Upozorio je i kako je riječ o iznimno osjetljivom instrumentu koji ima ogroman utjecaj na plaće u cijelom gospodarstvu i stvara određene poteškoće poslodavcima, no da Vladi nije u interesu val otkaza i zato predviđa određene kompenzacijske mjere za najugroženije sektore.

U prvom kvartalu iduće godine pomoći ćemo poslodavcima tako da ćemo im pokriti razliku između starog i novog minimalca u bruto iznosu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najavio je.

Interes je i da se poveća konkurentnost gospodarstva, odnosno produktivnost kako bi se stvorila dodana vrijednost i dovelo do toga da radnici imaju veće plaće od minimalca, dodao je.

Novost u izmjenama je i što se ukida odredba da se kolektivnim ugovorom može ugovoriti minimalna plaća manje od one koju je propisala država.

Vidiš se složio sa tvrdnjama zastupnika da minimalna plaća nije dovoljna za normalan život, kaže volio bi da je višestruko veća, no sve se ne može riješiti samo kroz minimalnu plaću.

Postoje i drugi instituti kao dječji doplatak, fiksiranje cijena određenih proizvoda, a dio tereta moraju podnijeti i lokalne jedinice, kroz primjerice porezno rasterećenje, kazao je državni tajnik.