Hrvatski sabor u utorak će raspraviti, a u petak i glasovati o slanju hrvatskih Oružanih snaga, konkretno do pet časnika u njemački Wiesbaden, u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), za što je potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički 'glas'.

Hoće li Vlada, koja je predložila odluku o slanju, uspjeti osigurati toliko 'glasova', vidjet će se u petak, no po izjavama koje je oporba davala proteklih dana, ona je sklonija stajalištu koje o toj odluci ima predsjednik Republike.   

Predsjednik Zoran Milanović odbio se pak suglasiti da hrvatski časnici sudjeluju u toj NATO-voj misiji, rekavši da time štiti Hrvatsku od sukoba jer se ratu u Ukrajini „ne nazire kraj”.

„Neću dopustiti sudjelovanje naših pripadnika oružanih snaga u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na naše nacionalne interese”, poručio je Milanović i prozvao Vladu da je „svojevoljno” preuzela tu obavezu u ime Hrvatske, znajući da nema njegovu suglasnost i da „tako krši i siluje” Ustav. 

Vlada je kao „potpuno neistinite i zlonamjerne“, otklonila njegove interpretacije da je namjera sudjelovanja u NATO-ovoj aktivnosti ,,slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu'' ili ,,uvlačenje Hrvatske u sukob s Rusijom''.

Ministarstvo obrane je u odluci već unaprijed predvidjelo da pripadnici hrvatskih Oružanih snaga ne mogu biti raspoređeni izvan teritorija država članica NATO-a, niti angažirani na teritoriju Ukrajine, isticala je Vlada.

Objasnila je i kako bi sudjelovanjem u aktivnostima NSATU-a sveukupno do 5 hrvatskih časnika, u razdoblju od 2024., 2025. i 2026., otišlo u Wiesbaden, koji se nalazi u Njemačkoj, a ne u Ukrajini.

„Nije niti predviđeno slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu, a Milanović je jedino ''spriječio'' pridruživanje 5 ili manje hrvatskih časnika zapovjedništvu NSATU-a u Njemačkoj“, navela je Vlada, dodajući kako bi pritom njihova uloga tamo bila primarno logistička potpora i koordinacija donacija opreme i sredstava za Ukrajinu.

O novim pravilima za zapošljavanje stranaca

Sabor će ovaj tjedan raspraviti i izmjene Zakona o strancima koje donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržište rada.

Najvažnija su zadužnice, poslodavci će morati novčano jamčiti državi za svakog radnika iz trećih zemalja koji dolaze iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega ipak odustanu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće za svakog od njih.

Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice prije isteka tri mjeseca rada u RH.

Ta će se sredstva koristiti za troškove njihova povratka u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.

Naime, podaci govore da je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno preko 132. 000 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU-a.

Novosti je i da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci i to kao biometrijska isprava.

Ono najvažnije je da će strani radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što do sad nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto.

Sabor će ovaj tjedan raspraviti i jedan oporbeni prijedlog, onaj da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo propuste Vlade i CERP-a te drugih državnih institucija u zaštiti nacionalnih interesa u kutinskoj Petrokemiji.