Očekivano trajanje života u Hrvatskoj od 78,6 godina tri je godine kraće od prosjeka Europske unije, a prosječna dob hrvatskog stanovništva je 44,4 godine.

Time se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva u Hrvatskoj, pri čemu je prosječna dob žena 46,1 godina, a muškaraca 42,6 godina. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života ženske populacije u Hrvatskoj nastavilo je rasti, te je u odnosu prema 2022. poraslo s 80,8 na 81,7 godina, kao i muškaraca, sa 74,6 godina na 75,4 godine.

Loše zdravlje

Podatci o očekivanom trajanju života pokazuju vjerojatnu dob koju će doživjeti osobe rođene u promatranoj godini pod pretpostavkom da će u tijeku života tih osoba mortalitet po dobi biti isti kao u godini rođenja. Tako je od 2011. do prošle godine očekivano trajanje života u Hrvatskoj poraslo sa 76,9 godina na 78,6 godina, no nastavila je rasti i prosječna dob stanovništva, s 41,8 na 44,4 godine.

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godina zdravog života, koji pokazuje koliko se očekuje da će ljudi živjeti bez određenih zdravstvenih teškoća. Prema posljednjim dostupnim podatcima, iz 2022., muškarci u EU-u mogu očekivati prosječno 62,4 zdrave godine, a žene 62,8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61,5. Od nas su prema tom kriteriju u EU-u lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.

Akademik i demograf Anđelko Akrap podsjeća da je prosječno trajanje života od 44,4 godine "vrlo visoka prosječna starost" Hrvata, koja nas svrstava među najstarije europske narode i među deset najstarijih nacija na svijetu, a trend starenja nije zahvatio samo Hrvatsku nego i cijelu južnu Europu, od Srbije, preko Italije i Španjolske do Portugala.

“To nam se događa jer Republika Hrvatska nikada nije zaustavila iseljavanje mladih, a na to se onda nadovezuje i stalan pad broja živorođenih. Mladi u dobi od 20, 25 pa do 39 godina skupina su koja se najviše iseljava, čime se mijenja dobni sastav stanovništva, što ga karakterizira visok udio umirovljenika. To će za posljedicu imati opterećenje zdravstvenog i mirovinskog sustava, kao i sustava socijalne skrbi", upozorava Akrap i dodaje da, ako se ovakvi trendovi nastave, Europa i Hrvatska neće imati dovoljno radne snage, a takvi trendovi su već prilično izraženi.

Pritom je više od petine stanovnika u Europskoj uniji u 2022. imalo 65 ili više godina. U posljednjih deset godina postotak udjela starijih na razini EU-a povećan je za 3,1 posto, a u Hrvatskoj za 4,6 posto, navode u DZS-u. Udio mladog stanovništva do 19 godina u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1 posto, najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,7 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,5 posto). S druge strane, najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu prema ukupnom stanovništvu bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (27,9 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,7 posto).

Kasnije rađanje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo također navodi da se više od tri desetljeća Hrvatska ubraja u niskonatalitetne zemlje, pa je tako lani rođeno najmanje djece od ratne 1991. godine, 32.170, a, primjerice, 1997. rođeno je 55.501 dijete. Od ulaska Hrvatske u EU, 2013., broj živorođenih pao je ispod 40 tisuća. Statistiku donekle popravlja podatak da nam je prošle godine ipak pao mortalitet, odnosno broj umrlih bio je 5704 osobe manji nego 2022.

Stopa prirodnog prirasta tako nam je i dalje negativna s 19.105 više umrlih nego rođenih u prošloj godini. Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim što je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji. Više od tisuću umrlih u odnosu prema broju rođenih zabilježeno je u šest županija, a dvije županije bilježe čak više od dvije tisuće umrlih više, i to Primorsko-goranska županija (-2092) i Grad Zagreb (-2030).

Problem je i što sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, zbog čega su se trendovi rađanja promijenili: od 2016. godine žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, a prije desetak godina ta se dob kretala od 25. do 29. godine.