Procijepljenost djece protiv zaraznih bolesti u blagom je porastu, iako je i dalje niža nego u godinama prije pandemije koronavirusa, ističe Služba za epidemiju zaraznih bolesti HZJZ-a.

Dezinformacije

Procijepljenost u školskoj dobi još je na visokoj razini, što je ključ za održavanje kolektivnog imuniteta, no pad procijepljenosti u predškolskoj dobi čini realnu opasnost, upozorava Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiju u HZJZ-u. Ako se taj trend nastavi, moglo bi doći do povratka bolesti koje su se nekoć kontrolirale cjepivima. Prema Izvješću o procijepljenosti u 2023. godini, obuhvat cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP) na nacionalnoj razini bio je iznad 92,6 % u primarnom cijepljenju i gotovo 91 % u prvoj revakcinaciji. Iako je riječ o blagom porastu u usporedbi sa 2022. (92 %), obuhvati su i dalje niži od pretpandemijskih godina. Naime, 2020. procijepljenost je iznosila 93,7, a 2019. godine 94,4 %. Kaić naglašava kako su velike razlike među županijama dodatno zabrinjavajuće, pa je tako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji primarnu dozu DTP cjepiva primilo 79 % djece, a drugu samo 42 %, što je realna prijetnja zdravlju djece.

“Pad procijepljenosti povećava rizik za epidemijsko javljanje bolesti koje su potpuno suzbijene cijepljenjem, a što je veći broj oboljelih, veća je vjerojatnost teških oblika bolesti, uključujući i smrtne ishode ili trajne posljedice u pojedinaca", upozorava Kaić. Glavni uzrok smanjenja procijepljenosti su dezinformacije koje se šire među roditeljima, objašnjava Kaić. Kaže kako roditelji često ne vide korist od cijepljenja i boje se da nuspojave nadmašuju koristi za dijete. "Nažalost, velik broj roditelja dobiva netočne informacije iz nepouzdanih izvora, najčešće preko društvenih mreža, što dovodi do pada povjerenja u cjepiva. Tek manji broj djece ima kontraindikacije za cijepljenje, a većina je necijepljena zbog drugih razloga, među koje spada odbijanje cijepljenja", navodi.

Izvješće HZJZ-a također pokazuje da su cijepljenja u školskoj dobi na visokoj razini, što znatno pridonosi održavanju kolektivnog imuniteta. Primjerice, docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (DTP) u osmom razredu osnovne škole iznosi 92 %, blago više nego prethodne godine, pa ta razina procijepljenosti osigurava da djeca koja su propustila primarna cijepljenja u predškolskoj dobi ipak postignu određenu razinu zaštite poslije. Najniži obuhvati u primarnom cijepljenju i docjepljivanju bilježe se u u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Najbolja situacija je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je cijepljeno gotovo 98,5 % djece. Slijede ju Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija s gotovo 97 % cijepljenih.

Aktivno pozivanje

Razina procijepljenosti protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MPR) iznosi 90,1 %, što je blagi porast u odnosu prema prethodnoj godini, kada je cijepljeno 89,9 % djece. Iako su postignuti određeni pomaci, taj je postotak još uvijek niži u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom, kada je obuhvat iznosio 93 %. I tu je najmanje cijepljenih u Splitsko-dalmatinskoj (77,6 %) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (79,6 %). Devet županija ipak bilježi blagi porasti prvog cijepljenja tim cjepivom.

Kaić ističe potrebu aktivnog pozivanja djece na cijepljenje i pružanja točnih informacija roditeljima. "Roditelji najviše vjeruju izabranom liječniku, ali zdravstveni radnici često nemaju dovoljno vremena za razgovor s njima. To dodatno otežava situaciju", upozorava. "Kako bi se poboljšala procijepljenost, potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciju roditelja i zdravstvenih radnika, kao i povećati dostupnost pouzdanih izvora informacija." Prema izvješću, cijepljenje protiv hepatitisa B u dojenačkoj dobi također bilježi porast, te je cijepljeno 92 %, što je više u usporedbi sa 2022. i 2021. Situacija je najbolja u Virovitičko-podravskoj županiji, koja ima 98 % cijepljene djece. Dubrovačko-neretvanska županija ima samo oko 75 % cijepljene djece protiv hepatitisa B.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti u dojenačkoj dobi, uvedeno 2019., bilježi procijepljenost od 92,3 % za prvo cijepljenje i 90,3 % za revakcinaciju u dobi od dvije godine. I ovdje se primjećuju velike razlike među županijama, pri čemu je najniži obuhvat zabilježen u Požeško-slavonskoj, s nešto više od 73,3 % odnosno 82,4 % procijepljenosti, a najviši u Virovitičko-podravskoj županiji s gotovo 98 posto cijepljene djece.

Kada je u pitanju cijepljenje protiv HPV-a, obuhvat među mladima i dalje je relativno nizak. Cijepljenje je prvenstveno dostupno učenicima osmih razreda osnovnih škola, gdje obuhvat iznosi oko 50 %.