Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je u petak dugoočekivani Nacionalni plan stambene politike do 2030., koji bi trebao omogućiti priuštivo i održivo stanovanje, u sklopu kojega se nalazi i Program priuštivog najma za koji Bačić kaže kako je svjestan da će izazvati najveće polemike u javnosti, posebno u dijelu koji se odnosi na privatne vlasnike stanova.

Pravna sigurnost

Prema prijedlogu priuštivog najma, vlasnicima praznih stanova predlaže se da stan iznajme državi na rok od najmanje tri, a najviše deset godina, uz uvjet da je stan dvije godine prazan, kako bi se takvi stanovi iznajmili kućanstvima koja ostvaruju prihode ispod prosječne razine, a iznad granice siromaštva, odnosno ona kućanstva čiji troškovi stanovanja prelaze 30 posto ukupnih prihoda. Zauzvrat, država bi vlasnicima stanova koji bi ih dali u najam isplatila cjelokupan iznos medijalne stanarine na području određene lokalne jedinice za razdoblje najma u dvije rate, a prvu odmah nakon sklapanja ugovora, koja neće biti manja od 50 posto, a druga bi se rata isplatila tijekom trajanja ugovora. U Ministarstvu graditeljstva procjenjuju da bi se na takav način iznajmilo devet tisuća stanova.

“Prvi put uvodimo javno-privatno partnerstvo za stanove u privatnom vlasništvu. APN će upravljati tim stanovima i useliti najmoprimca i on će plaćati priuštivi iznos najamnine APN-u, a sredstva idu u Revolving fond. Vlasniku stana i najmoprimcu država jamči pravnu sigurnost najamnog odnosa”, pojasnio je Bačić dodavši da će se za priuštivi najam morati mijenjati Zakon o najmu stanova.

Na primjeru izračuna koji je iznio državni tajnik Željko Uhlir, bračni par s dvije medijalne plaće koje ukupno iznose 2118 eura i dvoje djece ne starije od 14 godina, a s mjesečnim režijama od 213 eura, od raspoloživog će iznosa izdvojiti za najamninu 30 posto, što iznosi 571 euro, a mjesečna stanarina uplaćivat će se u Revolving fond. Također na primjeru izračuna ministarstva, vlasnik stana od 65 kvadrata u Zagrebu, koji bi ga iznajmio državi za potrebe priuštivog najma na šest godina, od APN-a bi dobio nešto više od 42 tisuće eura u dvije rate, odnosno država će mu isplatiti iznos jednak medijalnoj najamnini za svaki mjesec trajanja ugovora. Kriteriji za najmoprimce i najmodavce definirat će se pravilnikom, a za sve njih bit će raspisan javni poziv. “Mislimo da će se, s politikama i planovima Europske unije, stabilizirati tržište nekretnina. Nemamo čarobni štapić da možemo reći što će biti za deset godina, ali možemo jamčiti svakom najmodavcu da će mu stan biti vraćen nakon isteka ugovora u istom stanju kakav je bio i da će mu biti isplaćen novčani iznos”, istaknuo je ministar.

 

Hina

Bačić je najavio da će se graditi novi stanovi u državnom vlasništvu, zbog čega će se donijeti i novi Zakon o POS-u, prema kojemu će 50 posto stanova u POS-ovim zgradama biti za prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. Na takav su se model odlučili, kaže Bačić, kako ne bi došlo do getoizacije stanara u priuštivom najmu.

Obveze investitorima

Do 2030. se kroz programe POS-a planira gradnja osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stanova, aktivirat će se i najmanje 1200 državnih stanova uz dodatno preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora, a aktivnom će se zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgraditi još 1200 stambenih jedinica. Povećat će se i kapacitet studentskog smještaja kako bi se oslobodio stambeni kapaciteti u velikim gradovima.

Država će svojim mjerama poticati i privatne investitore da grade u zonama koje će biti za priuštivo stanovanje kroz jednostavniji, brži i jeftiniji pristup zemljištu, ali uz obvezu da u svojim zgradama određeni postotak stanova mora biti za priuštivo stanovanje.

Za ostvarenje cjelokupnog Nacionalnog plana stambene politike do 2030. mijenjat će se više zakona, ali i donositi novi, među kojima su Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Operativno će ga provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja će, kroz izmjene Zakona o POS-u, postati središnje tijelo za provedbu Nacionalnog programa. Provedba Nacionalnog plana stambene politike trebala bi stajati 1,2 milijarde eura, za što je potrebno osnivanje Revolving fonda, iz kojeg će se financirati. U taj fond ulagat će se sredstva državnog proračuna, fondova EU-a, zajmovi banaka, kao i novac koji će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.

“Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj”, rekao je Bačić dodavši da će za ostvarivanje ciljeva biti potrebno aktivirati prazne nekretnine kroz mjere porezne politike i obnovu nekretnina u državnom vlasništvu.