Nakon prošlogodišnje višemjesečne afričke svinjske kuge u Vukovarsko-srijemskoj županiji (VSŽ) te u daleko manjem opsegu u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj, kada je ASK zahvatio 1124 objekta, gdje je eutanazirano 37.500 svinja, mjesec dana uoči sezone svinjokolja postavlja se pitanje hoće li u Slavoniji biti svinja iz malih uzgoja za kolinja. Ili će se posezati za "konfekcijom", polutkama, u čemu je pak prilika velikih uzgajivača, te kako će se cijela situacija odraziti na cijene svinja i mesa.

Nakon eutanazije, sjetimo se, slijedilo je uvođenje zona i mjera ograničenja, zatim krajem 2023. naredba o dopuštanju svinjokolja i drugog prometa, no uz niz uvjeta, te (po protoku propisanog vremena nemogućnosti uzgoja) početak repopulacije - vraćanja svinja u objekte gdje je postojao ASK, i to uz niz pravila i inspekcijska rješenja.

Seljaci se žale da je proces repopulacije spor, pa ga je proveo samo dio. U općini Semeljci, u čija je tri sela ASK ušao prije točno godinu dana, kaže poljoprivrednik Mirko Miladinović, repopulacija je provedena, no da ondje slučajeva kuge nije bilo toliko kao u VSŽ-u.

- VSŽ je cijeli bio pod kugom, pa ondje nemaju kapaciteta da sve to odrade na vrijeme, dugo se čeka, a ponovno punjenje objekata svinjama je i prekomplicirano - kaže Miladinović te dodaje da mali uzgajivači nakon svega imaju samo svinje za vlastite potrebe, ne i za prodaju.

Dio odgađa

- Svinja je manje nego prije, uostalom, manje je krmača. Premještanje je životinja, tj. promet, uz kartice i druge uvjete, pa je i to utjecalo na odluku o držanju svinja samo za sebe - kaže Miladinović.

I njegov brat u svom uzgoju ima samo svinje za klanje za sebe i za njega. Stručnjak i konzultant u poljoprivredi, svinjogojac Krešimir Kuterovac kaže kako su najveći gubitnici nakon ovakvih bolesti upravo mali svinjogojci, proizvođači za vlastite potrebe i nešto za tržište.

- Jer, da biste kontrolirali i spriječili daljnje širenje bolesti, morate imati odgovarajuće uvjete, koji u ovome slučaju iziskuju ulaganja i prilagodbe koje uvelike nadmašuju njihove mogućnosti, financijske i prostorne. Ako se radi i o generaciji proizvođača koja nema volje i perspektive za dugoročna ulaganja, stvari se dodatno sociološki kompliciraju. Ljudi koji su generacijama živjeli prema nekim pravilima i uvjetima odjednom moraju mijenjati navike. Ako se na tren stavimo u tu poziciju, razumjet ćemo ih, ali, nažalost, rješenja stanja i problema su ograničena i zahtijevaju promjene situacije u uzgoju svinja na terenu. Proizvodnja hrane i sama hrana kao egzistencijalna i emocionalna potreba ljudi na selu treba se mijenjati u slučajevima ovakvih bolesti i to nije jednostavno ni lako - kaže Kuterovac.

Mladen Pavić

Gordan Panić

Za državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladena Pavića dosadašnji rezultati repopulacije su, kaže, iznad očekivanja. No dodaje da dio seljaka kalkulira, zbog svojih razloga odgađa ponovo punjenje svinjaca. Seljacima su rezultati repopulacije preskromni, tvrde da proces teče sporo, da dugo čekaju na dolazak veterinarske inspekcije i njezina rješenja. U Državnom inspektoratu na takve pritužbe odgovaraju da se u zoni ograničenja III. (VSŽ) svi zaprimljeni zahtjevi za repopulacij rješavaju u sedam do deset dana.

- U VSŽ-u na objektima koji su bili pozitivni na ASK u 2023. veterinarska je inspekcija dosad obavila 515 kontrola provedbe završne dezinfekcije; repopulacija je obavljena u 472 objekta, a 113 objekata uopće nije pripremljeno za provedbu završne dezinfekcije. Svi čiji objekti u kojima je provedena završna dezinfekcija i kontrola veterinarske inspekcije, a koji ne udovoljavaju uvjetima za repopulaciju, na zapisnik su dobili uputu što moraju unaprijediti u svom objektu te da nakon toga mogu podnijeti zahtjev za repopulaciju, što je ukupno 153 objekta. Za 477 objekata veterinarska inspekcija čeka podatke od ovlaštenih veterinarskih organizacija o provedbi završne dezinfekcije. Do danas je na području RH veterinarska inspekcija DIRH-a provela 4162 nadzora nad objektima koji su podnijeli zahtjev za repopulaciju (prije su bili u kategoriji 0, 1 i 2 i nisu zadovoljavali uvjete biosigurnosti) i izdala rješenja o repopulaciji, te se kontrole provedbe rješenja obavljaju na zahtjev posjednika, odnosno po dopremi svinja, a nadzor ovisi o terminu same dopreme svinja u objekt - odgovaraju u Inspektoratu.

IVICA GETTO

- Dobar dio ljudi rekao je da će u smislu repopulacije preskočiti ovu godinu zato da se bolje pripreme, neki su zasad odustali od nje zbog naknadne pojave ASK-a u Retkovcima u šest slučajeva, ima dosta i staračkih domaćinstava..., jednostavno ljudi kažu da "nisu htjeli riskirati". Sve je to individualno. Očekivao sam da će biti i manje slučajeva repopulacije. U početku je bilo sporije, no uhvatio se ritam. Ne mogu ocjenjivati što je nečiji prag tolerancije, no istina je da veterinarskih inspektora, koji su, kao i veterinari, odradili velik posao, nema dovoljno i da sve može biti brže. No ovo je realnost u postojećim okvirima - ocjenjuje Pavić.

Poskupljenje

Na upit kako ocjenjuje tijek, dinamiku repopulacije, Kuterovac kaže kako to pitanje u fokus stavlja naše stručnjake.

Krešimir Kuterovac

BRUNO JOBST

- Veterinarska struka i administracija moraju se izboriti za iskreno stručno stajalište koje bi zastupali prema uzgajivačima svinja, a to je da za uzgoj svinja u budućnosti treba imati minimalne (propisane) biosigurnosne uvjete. Lakše nam je da ljudima objašnjavamo nesposobnu administraciju i "sulude " naredbe EU-a nego ih suočiti sa stručnim stajalištem o riziku od bolesti i sprečavanju širenja ASK-a. Rizik od širenja bolesti je i dalje veliki, a time i moguće ekonomske štete za uzgajivače i državu, zato je potrebno stvarno, na terenu, podići uvjete uzgoja kako bi se opasnost smanjila na minimum. Potreban nam je plan oporavka svinjogojstva na ovom području s konkretnim mjerama pomoći RH, regionalne i lokalne samouprave te koordinacijsko tijelo koje bi provelo plan. Na taj način situaciju možemo ubrzati i obnoviti proizvodnju - kaže Kuterovac.

Službena poljoprivredna politika nastavlja s ocjenom kako ASK nije narušio tu proizvodnju; Pavić ističe da je svinja više nego lani.

- U listopadu 2023. u VSŽ-u je u registru bilo 128.000 svinja, a sada 132.000, a VSŽ je najrelevantniji po brojkama, pa ne stoje proizvoljne ocjene "pobili su zbog ASK-a sve živo, pa nema svinja". Među tih 5000 svinja više u odnosu prema 2023. je 1600 krmača, što je važno, i to je dobra baza za ubuduće - kaže Pavić.

Dodaje kako je u RH lani, kada se krajem lipnja pojavio ASK, bilo 920.000 svinja, a da ih je sada 1.150.000, no rastu broja, kaže i sam, pridonijelo je i češće ažuriranje svih promjena u broju u uzgoju. Kuterovac, pak, tvrdi da je RH lani smanjila proizvodnju svinja za oko 20 posto.

- Dijelom je to zbog problema s ASK-om, a velikim dijelom nastavak dugogodišnjeg negativnog trenda u proizvodnji. Oko 50 posto svinjskoga mesa na tržištu stiže iz uvoza i cijena će u budućnosti ovisiti o uvozu. EU također smanjuje proizvodnju zbog ekoloških i konkurentskih problema, a ASK dodatno pojačava pritisak na smanjenje proizvodnje. U ovim uvjetima zemlje uvoznice plaćat će skuplju svinjetinu, a ovisni ćemo biti o dugim nesigurnim lancima opskrbe. Taj problem nesigurnosti i visokih cijena može se otkloniti povećanjem vlastite proizvodnje, za što imamo komparativne prednosti. Ove godine cijena svinja će biti viša i do 30 posto nego u proteklom razdoblju - zaključuje Kuterovac.