Znanstveni Sabor Slavonije i Baranje
Demografske trendove može preokrenuti jako gospodarstvo
Ministar Šipić najavio je donošenje strateškog zakona o demografskoj obnovi
Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, u povodu 50. obljetnice opstojnosti, uz potporu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te pod pokroviteljstvom Vlade, organizirao je Znanstveni sabor Slavonije i Baranje, koji je rad počeo u četvrtak u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije.
Negativni trendovi
Krovna tema ovogodišnjeg Znanstvenog sabora je Demografska revitalizacija Slavonije i Baranje. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na skupu je najavio kako će Vladi i Saboru RH predložiti donošenje strateškog zakona od demografskoj obnovi.
“Taj zakon bi, prema najoptimističnijim procjenama, Sabor mogao donijeti za godinu dana. Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će prevažna suradnja s akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje", poručio je Šipić, dodavši da nema ozbiljnog pristupa bez lex specialis, "da nema iskoraka jer se želi djelovati horizontalno, jer se želi uključiti i Europska unija, kojoj pripadamo". Dodao je kako se "lampioni pale i u EU-u jer se u cijeloj Europi rađa na milijune djece manje".
“Dok cijeli niz drugih naroda nadire prema svim ljepotama EU-a, tako i prema Lijepoj Našoj, mi ćemo reći - svi su nam dobrodošli, nikoga nećemo odbiti, ali neka se poštuju pravila RH, njezini zakoni, neka se uči hrvatski jezik i prihvate sve vrijednosti koje je ovaj narod stvarao u krvi", rekao je Šipić. Smatra dobrim mjere Vlade koje se odnose na povećanje plaća, uvjeta rada i sigurnost, ali se pita "tko će hodati našim Pelješkim mostom, tko će uživati našu Slavoniju, našu Baranju, naše ceste, naše putove, naše zgrade ako ne bude djece i ako se ne bude čuo plač našeg djeteta na našim ognjištima, koja su zamrla".
Ministar je aktualne demografske trendove u pet slavonskih županija, ali i u cijeloj Hrvatskoj, ocijenio zabrinjavajućim, posebno kada je riječ o ruralnim krajevima. "Pet slavonskih županija je između 2011. i 2022. izgubilo 140.140 stanovnika od 413.056, koliko je izgubila cijela Hrvatska. Umrle su u tih deset godina 109.363 osobe, a rođeno je samo 68.786. Negativni se trendovi nastavljaju i u ovoj godini, u kojoj je najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji", kazao je Šipić.
Koordinacija
Marin Strmota, izvanredni profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi da je demografsko pitanje prije svega ekonomsko i dodaje da tek kada se gospodarstvo maksimalno uključi, a potom i politika, tijela državne uprave i lokalna zajednica, možemo govoriti o boljim trendovima. "Demografska pitanja nisu univerzalna, nema svaka država iste probleme. Prosječni stanovnik Slavonije nema isti problem koji ima prosječni stanovnik Njemačke. Moramo imati specifične populacijske politike, migracijsku politiku i zato je potrebno raditi istraživanja na regionalnim i nižim razinama kako bi se moglo donositi kvalitetne mjere", smatra Strmota. "Bitno je imati koordinaciju javnih politika. Stanovanje je postalo nepriuštivo mladom čovjeku na području Zagreba, važno je osigurati dobro plaćeno radno mjesto, a onda uz to treba ići i prateća obiteljska politika, infrastruktura, a potom dolazi i migracijska politika, koja je sada prepuštena stihiji i privatnom sektoru, a to je nešto što bi trebala voditi država", zaključuje Strmota.
“Kada sagledavamo demografske trendove u Hrvatskoj, doista je poražavajuće stanje", rekla je akademkinja Mirna Šitum, dodavši kako se ne može govoriti da je to usklađeno sa stanjem u Europi. "U mnogim europskim zemljama bilježimo porast nataliteta, za razliku od Hrvatske. Statistike kažu da je Hrvatska posljednja po natalitetu. Važno je da se uključi znanost, koja može pridonijeti gospodarstvu, koje je opet uvjet za neiseljavanje i opstanak ljudi u biološki najboljoj reproduktivnoj dobi", poručila je Šitum.
Izaslanica predsjednika Sabora Nataša Tramišak naglasila je da demografsko pitanje nije jednostavno, nego postoji niz faktora koji se trebaju ujediniti i dati snažan zamah podrške obiteljima. "Sve obitelji koje imaju troje i više djece sigurno su jamstvo da će Hrvatska imati demografski oporavak. Slavonija se razvija, pokazatelji su sve bolji, ali ono što će nam biti ključno jest ostanak ljudi na ovom području", poručila je Tramišak.
