Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovani je koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama, kojem je cilj uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga, govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja za djecu.

HAKOM, nakon očekivanog usvajanja zakona o provedbi EU akta u Saboru, treba donijeti i pravilnike, među kojima je i onaj o dodjeljivanju statusa "pouzdanih prijavitelja" - hrvatskih institucija, organizacija ili udruga mjerodavnih u određivanju što je, primjerice, govor mržnje, širenje lažnih vijesti i dezinformacija i štetni sadržaj za djecu i maloljetnike na internetu. Kako ističu u HAKOM-u, dio njihove zadaće koordinatora jest da "agregira" rad nadležnih institucija koje izdaju naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu, a to su DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje - Agencija za elektroničke medije (AEM) te da njihova ujedinjena izvješća dostavlja Europskoj komisiji.

Osim toga HAKOM će moći internetskim platformama i njihovim ovlaštenim osobama u slučajevima nepoštovanja zakona izricati kazne od 6630 do 66.360 eura. Kažu da postoje tri načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno te je sama "prepoznala" i uklonila nezakoniti sadržaj. "Već sada dosta dobro djeluju algoritmi koji se odnose na uklanjanje nezakonitog sadržaja vezano uz autorska prava, kao i za prepoznavanje i uklanjanje dječje pornografije", ističe Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a. Drugi način "čišćenja" interneta je preko naloga već navedenih nadležnih hrvatskih institucija. Ti su nalozi formalni i upućuju se direktno platformi, neovisno o državi u kojoj su registrirane. Obvezni su po tome postupiti i obavijestiti HAKOM. Treći je pristup preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti taj status - na temelju njihove prijave HAKOM-u nakon usvajanja zakona. "Budući da ne postoji centralno tijelo koje bi pratilo sve nezakonite sadržaje na internetu, postoje široko definirani pouzdani prijavitelji - od tijela javne vlasti pa do udruga koje se bave time i znaju prepoznati takav sadržaj", kaže Maričić.

- Sljedeći nam je korak sastanak s Državnim izbornim povjerenstvom i uspostava protokola u slučaju prepoznavanja dezinformacija - tko koga obavještava i kako te koje su platforme prepoznate da se na njima generira nezakoniti sadržaj - ističe Lidija Antonić, pravnica HAKOM-a. Napominju da je EU Akt o digitalnim uslugama (DSA) u RH već u primjeni, ističući da je Meta u svibnju s Facebooka i Instagrama uklonila oko 150 lažnih profila povezanih s članovima Mladeži HDZ-a na temelju prijave Gonga. "S obzirom na njihov dugogodišnji rejting pratitelja izbora, ne vidimo zašto Gong, primjerice, ne bi i uskoro zadovoljio status pouzdanog prijavitelja", ističe Maričić. Kaže da će biti potreban i doprinos javnih institucija, nevladinih organizacija i fact-checkera kao "pouzdanih prijavitelja".

- Mi ne možemo imenovati tko će biti pouzdani prijavitelj ako ne dobijemo prijavu zainteresiranih. Interes postoji, naročito za zaštitu djece i maloljetnika. Princip djelovanja je jednostavan - sve što je nezakonito offline, nezakonito je i online - zaključuje Antonić.