U prvih šest mjeseci, otkako su poletjeli prvi helikopteri, timovi Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) imali su ukupno 742 intervencije, ili prosječno četiri intervencije dnevno. Pritom se u samo 37 slučajeva, odnosno pet posto, radilo o primarnim intervencijama u kojima helikopterski tim prvi dolazi na mjesto incidenta. Uglavnom se radilo o sekundarnim intervencijama, u kojima se helikoper diže tek nakon što je na mjesto događaja stigla kopnena hitna pomoć i vidjela da je stanje pacijenta ili unesrećenog takvo da mu treba hitni helikopterski prijevoz. U još 41 slučaju helikopter se dizao zbog međubolničkog prijevoza pacijenata.

Najviše intervencija imali su timovi HHMS-a Split, ukupno 357, a slijede ih riječki timovi s 331 intervencijom. Najviše intervencija, čak 107, timovi HHMS-a imali su na Rabu, nešto manje, njih 99, na Hvaru, a zatim na Malom Lošinju, gdje je u šest mjeseci obavljeno 95 helikopterskih intervencija. U odnosu prema jadranskom dijelu i velikoj razvedenosti obale, u kontinentalnom dijelu bolja je cestovna infrastruktura, ali i dostupnost primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi, zbog čega su, tumače u Hrvatskom zavodu hitne medicine, timovi HHMS-a, očekivano, imali manji broj intervencija. Timovi HHMS-a Zagreb imali su u pola godine 40 intervencija, a timovi HHMS-a Osijek zabilježili su samo 14 intervencija.

Na uvođenje hitne helikopterske pomoći čekalo se godinama, ali u udruzi HEMS upozoravaju da se još uvijek ne koristi puni potencijal te službe, koja bi - smatraju - mogla bolje i više. "U tih šest mjeseci helikopteri MORH-a prevezli su na područjima baza Split i Krk 278 pacijenata, a helikopteri MUP-a u bazi Dubrovnik još 228, što je ukupno 1248 intervencija. Sjajno je što napokon imamo hitnu helikoptersku medicinsku službu, ali ona u prvih šest mjeseci u principu radi isto kako je prije radio MORH, a to su, s rijetkim iznimkama, mahom sekundarni letovi, odnosno prijevoz pacijenata u bolnicu. Ako se slažemo da je za svaku životno ogroženu osobu bitno što prije biti pod liječničkom skrbi, onda trenutni sustav treba hitno mijenjati", poručuje Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP. "Činjenica je jedino da je sustav HHMS-a jeftiniji, jer je let vojnog helikoptera stajao 7000 eura po satu, a HHMS stoji 3000 eura po satu leta", navodi Tureček.

“Na kontinentu je bilo samo 50-ak letova. To je katastrofalno malo", smatra Tureček. Razlog je, smatra, u nedovoljnoj educiranosti osoblja koje prima hitne pozive, odnosno lošoj povezanosti sustava. Velik broj sekundarnih letova znak je, upozorava, da se gubi puno vremena u zbrinjavanju pacijenata, što ugrožava živote. "Na Unijama, Susku, Iloviku, Molatu uvođenje HHMS-a donijelo je veliku prednost. No službe međusobno još uvijek nisu najbolje koordinirane. Za dobro uvođenje sustava i drugim europskim državama trebalo je i do dvije godine, ali mi se nismo dobro pripremili za to i ima mnogo prostora za poboljšanja", zaključuje Tureček.