Podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade premijer Andrej Plenković je ustvrdio da je Hrvatska danas ekonomski jača i gospodarski uspješnija nego što je ikad prije bila, a ove godine se očekuje rast BDP-a od 3,6 %, znatno više od prosjeka rasta eurozone i EU-a. Najavio je u Saboru kako Vlada kani do kraja mandata prosječnu netoplaću povećati na 1600 eura, a minimalnu od Nove godine na 970 eura, da se poveća za 130 eura, tumačeći kako time pomaže onima koji imaju najmanje.

Godinu dana nakon što je njegovo izvješće oporba pokušala omesti jednosatnim lupanjem po klupama nezadovoljna vođenjem sjednice, Plenković je podnio novo izvješće o stanju države i nacije. Nabrojao je sva Vladina postignuća u proteklih godinu dana više puta ponavljajući kako to nije bajka, kako tvrdi oporba, već rezultat kontinuiranog truda i rada. Plaće, mirovine i priuštivo stanovanje Vladini su prioriteti u iduće četiri godine, naglasio je premijer. Rekao je kako je Vlada svjesna da predstoji još jako mnogo ozbiljnog posla, pa i u obliku strukturnih reformi, borbe protiv inflacije te podizanja plaća i mirovina. Izvješću premijera prethodili su zahtjevi za stankama u kojima su se oporbeni zastupnici obrušili na Vladinu politiku, uz prepucavanje s vladajućima.

Paketi pomoći

Plenković je rekao da u Hrvatskoj ima 100.000 ljudi koji primaju minimalnu plaću i dodao kako Vlada želi da im plaća omogući dostojanstveniji život. Dodatne iskorake planiraju i u mjerama za jačanje obitelji i potporama obiteljima s djecom. "Povećat ćemo staž majkama sa 6 mjeseci na 12 za svako rođeno ili posvojeno dijete te uvesti godišnji dodatak", precizirao je. Nova je mjera koja ide od 1. siječnja 2025. da se jednokratne naknade za novorođenu djecu povećavaju 100 %, s 309 na 618 eura.

Neizbježna je tema bio i predsjednik RH Zoran Milanović. Plenković kaže da se zbog Milanovića srozava kredibilitet zemlje u Europskoj uniji i NATO-u te je ponovno pozvao oporbu da podrži sudjelovanje Hrvatske u aktivnostima NATO-a za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU). Rekao je da zbog Milanovića u NATO-u ne znaju hoće li Hrvatska ostati pouzdan saveznik ili će im u nevolji okrenuti leđa. Ocijenio je da u Hrvatskoj ima mnogo političkih aktera koji nemaju "ni minimalan element identifikacije" s EU-om ili NATO-om, zbog čega dolazi do javne rasprave o tome treba li zemlja pomoći Ukrajini, što je nazvao "apsurdnim" i "sramotnim". Pozvao je oporbene zastupnike da razmisle što njihovo glasanje o sudjelovanju hrvatskih časnika u NSATU-u čini za međunarodni kredibilitet RH.

HINA/ Tomislav Pavlek

Kao jedan od prioriteta Plenković je izdvojio i priuštivo stanovanje. Donijet će se nacionalni plan stambene politike, a cilj je olakšati najam stanova i kupnju prve nekretnine. Podsjetio je i na "najveću reformu" plaća u državnoj službi i javnim službama, koja je dovela do značajnog rasta plaća, u prosjeku za 32 %. O otpornosti gospodarstva Plenković je rekao da su krize Vladu prisilile na politiku državnog intervencionizma, podsjetivši na višekratne pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne oko 8 milijardi eura. Time je očuvana socijalna kohezija, a energetska kriza praktički se nije ni osjetila, kazao je. Kada je riječ o razvoju prometne infrastrukture, podsjetio je na dovršetak Pelješkog mosta, a kao ciljeve izdvojio dovršetak Koridora 5C u Baranji, izgradnju brzih cesta do Koprivnice, Virovitice, od Požege do autoceste, kao i izgradnju punog profila autoceste do Dubrovnika.

Kako je najavljeno nedavno predstavljenim prijedlogom rebalansa proračuna, deficit će ostati ispod dopuštenog praga od 3 % BDP-a, na 2,6 %, dok će se udjel javnog duga u BDP-u spustiti na 58,9 %. Pritom će inflacija, javni dug i deficit biti u okvirima kriterija iz Maastrichta, naglasio je premijer. Podsjetio je i na nedavne ocjene agencija za kreditni rejting Fitch i Standard&Poor's, koje su prvi put Hrvatsku pozicionirale unutar kruga zemalja s kreditnim rejtingom u A kategoriji. Govoreći o EU fondovima, istaknuo je da smo u 11. godini članstva u EU-u ostvarili višak od 16,2 milijardi eura u odnosu na uplate u europski proračun. Kao najveći strukturni problem izdvojio je demografsku revitalizaciju, zbog čega je i donesena strategija i osnovano Ministarstvo demografije. Kao prioritet naveo je i daljnje povećanje mirovina, da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura. Najavio je promjenu formule za usklađivanje mirovine prema formuli 85:15, prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života.

Kritike oporbe

Postignuća Vlade, o kojima je govorio, nisu se dojmila oporbe, koja je opetovala niz zamjerki na njegov i račun rada Vlade. "Ovo što Plenković iznosi je daleko od stvarnosti", kazao je Siniša Hajdaš Dončić (SDP), ocijenivši da je premijer vješt manipulator koji stvara dojam da nešto radi. Kazao je i kako 10 % moćnika upravlja glavninom bogatstva te da je zbog toga u Hrvatskoj opasno biti star, da je za mnoge odlazak u mirovinu odlazak u siromaštvo. Ni s plaćom nije puno bolje, izjavio je, i ustvrdio da premijer, odnosno Vlada, kroz poreze i naknade građanima uzima više novca nego što im daje.

Nikola Grmoja (Most) premijeru predbacuje da je u izvješću naveo samo brojke koje mu odgovaraju te ustvrdio da se Hrvati iseljavaju više nego ikada. Marija Selak Raspudić (NZ) Vladu i njezin rad svodi pod zajednički naziv "stihija".