Uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizirali su edukativnu kulinarsku radionicu pod vodstvom poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića. Radionica je održana kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat, s ciljem educiranja potrošača o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju bacanja hrane, a sudionici su učili kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane.

Prema Eurostatu, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, odnosno oko 72 kilograma po stanovniku. To je puno bolje od europskog prosjeka (131 kg) - u Uniji samo Slovenija baca manje hrane. S druge strane, od ukupne količine bačene hrane, čak 76 posto dolazi iz kućanstava, što je znatno više od prosjeka EU-a od 54 posto, te smo po tom parametru na vrhu europske ljestvice.

Potaknuta ovim statistikama, ideja je kulinarske radionice bila educirati sudionike kako smanjiti bacanje hrane primjenjujući jednostavne savjete poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka. Uz vodstvo poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića i pratnju stručne savjetnice iz HAPIH-ova Centra za sigurnost hrane Vlatke Buzjak Služek, sudionici su učili o iskoristivosti ostataka hrane, ali i o pravilima sigurnosti hrane kojih se treba pridržavati prilikom pripreme obroka.

- Previše se hrane nepotrebno baca, ali uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te ostatke hrane transformirati u ukusne obroke. Preporuke su jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati – kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine hrane, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost - poručuje Melkior Bašić.

Cilj je edukativne kampanje "Safe2Eat" povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, potaknuti ih da kritički o njoj promišljaju te ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane Europske unije, koji je među najstrožima na svijetu te jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijelom EU-u sigurna za konzumaciju.

U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 16 država članica EU-a.