Nove kamere koje MUP do kraja godine postavlja na ceste – a bit će više od osamdeset novih kućišta – bilježit će i druge prekršaje osim prekoračenja brzine. Provjeravat će, naime, i upotrebu mobitela tokom vožnje i korištenje sigurnosnog pojasa.

Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih prometnih nesreća - onih sa smrtnim posljedicama. Od 184 poginula u prometu u prvih devet mjeseci ove godine - njih 88 stradalo je upravo zbog nerazumnog stiskanja papučice gasa. Policija stoga kontinuirano postavlja kamere za nadzor brzine sa sve više funkcija.

“Vozač koji je vozio prebrzo, ako se na fotografiji vidi da nije koristio, recimo, pojas, odnosno da je nepropisno koristio mobilni uređaj, osim za prekršaj brzine, vozač će biti sankcioniran i za ta dva prekršaja”, kaže Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije za HRT.

Najviše će kamera biti na cestama PU Primorsko-goranske, a ukupno u državi 587. Kamere će biti postavljene i na autocestama.

“To su bile lokacije na kojima su se događale one teške prometne nesreće zbog toga što su vozači vozili prebrzo”, ističe Mataija.

A kamere ih usporavaju, rezultat: broj poginulih na cestama iz godine u godine sve je manji. Tako je ove godine zabilježeno 190 u odnosu na 209 smrtno stradalih u istom razdoblju prošle godine. Stručnjaci tvrde - sustav u Hrvatskoj je dobar, ali mjesta za poboljšanje ima. Posebice na autocestama.

- Ovaj sustav koji mi u Hrvatskoj imamo, oni su dobri, ali imaju jednu manu, a to je da mjere točkasto. Znači, ono što mi kao struka se zalažemo da nam treba sekcijsko mjerenje brzine, posebno na segmentima autocesta i brzih cesta, naglašava Marko Ševrović, Zavod za prometno planiranje, Fakultet prometnih znanosti za HRT.

Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake policijske uprave. Statistika otkriva da kamere pozitivno utječu na vozače jer na područjima na kojima su postavljene – voze opreznije.