Ministar Primorac: Izmjenom zakona omogućit će se dizanje plaće s računa bez naknada. Bankovne naknade previsoke
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac otkrio je u ponedjeljak da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade.
Nakon što je guverner Boris Vujčić prije nekoliko dana podsjetio da je od banaka zatražio da mu predstave metodologiju promjene bankarskih naknada, za koje je rekao da ih "ima jako puno", ministar financija Marko Primorac u ponedjeljak je otišao korak dalje i najavio da će se zakonskim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanje financijskih sredstava s računa bez naknade.
Zahtjev HNB-a
Primorac je podsjetio kako je ranijim zakonskim rješenjima propisano da se plaća za građane mora isplatiti na račun, čime se "de facto" delegirao jedan posao financijskim institucijama, za koji naknade utvrđuju one same. Od čak 800 različitih naknada i provizija koje banke naplaćuju, građane posebno iritira naknada za vođenje računa jer se tekući račun u banci mora otvoriti da bi se dobila plaća ili mirovina, odnosno takvu je naknadu nemoguće izbjeći. "Smatramo da jednostrano određivanje tih naknada na delegirani posao praktički nije dobro i u tom smislu smo radili vrlo intenzivno te mogu sada reći kako ćemo izmjenom zakonodavnog okvira propisati mogućnost isplate plaće na račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade", najavio je Primorac.
Od svih naknada banke najviše zarađuju na naknadama za platni promet, slijede ih naknade vezane uz kreditne kartice, a naknade za vođenje računa su na visokom trećem mjestu. Upravo na naknadama i provizijama ostvarenima u sektoru kućanstava banke su posljednjih nekoliko godina ostvarivale veliki rast prihoda, koji su u 2021. iznosili 250 milijuna eura, godinu poslije više od 300 milijuna eura, a prošle godine oko 320 milijuna eura.
Ministarstvo financija je, prema riječima ministra Primorca, još u svibnju Hrvatskoj narodnoj banci skrenulo pozornost na problematiku naknada banaka, a HNB je krajem lipnja bankama poslao okružnicu u kojoj traži da izrade internu metodologiju za utvrđivanje strukture i visine naknada, kao i kriterije za njihovu izmjenu, te da potom revidiraju postojeće tarife i javno ih objave, a jednom kada se definira, taj će se način primjenjivati na sve naknade, bez obzira na koji se proizvod, uslugu ili kategoriju klijenata odnosi. Bankama je tada dan rok za dostavu od šest mjeseci.
Financijska pismenost
“Ako se neka naknada mijenja, da postoji razlog odnosno opravdanje zašto se to događa. Očekujemo da banke na to odgovore, izradom i predstavljanjem te metodologije", izjavio je guverner Vujčić prošlog tjedna na marginama Hrvatsko-slovenskog poslovnog foruma o tržištu kapitala, a ministar Primorac je na istom skupu rekao da se o naknadama vode razgovori na nekoliko razina, s različitim institucijama i udruženjima, no ni tada, a ni u ponedjeljak nije želio dalje komentirati jer "ne želi otvarati diskusiju s bankama preko medija, niti s HNB-om". Ipak, priznao je da su bankarske naknade previsoke.
“Nema potrebe da naplaćuju naknade u tom obliku, tim iznosima, na taj način, i općenito toj skupini korisnika, uključujući 'de facto' sve građane. Razgovaramo o tom pitanju i tražimo primjereno rješenje. Kada budemo sve riješili, informirat ćemo javnost", izjavio je Primorac prošloga tjedna.
Već sada je ukinuta obveza da se dio honorara odnosno naknada isplaćuje na žiroračune. Ministar Primorac prošlog je tjedna priznao kako mu se čini da jako puno građana još ne zna za tu informaciju. "Građani više ne moraju imati žiroračune u bankama, dovoljno je da se naknada isplaćuje na jedan račun, i to može biti tekući račun", podsjetio je ministar financija.
Sezonu povećanja naknada ove je godine prva otvorila Erste banka u veljači, i to povećanjem upravo naknade za vođenje računa. Isto je napravila i OTP banka u travnju, koja je uz tu naknadu povećala i naknadu za "izvršenje usluge po SEPA izravnom terećenju" koje se koristi za ponavljajuća plaćanja, poput komunalnih računa. Privredna banka Zagreb je od 1. kolovoza podignula naknade za vođenje transakcijskih računa i dio kreditnih transfera preko online bankarstva, ujedno povećavši naknade umirovljenicima za vođenje tekućeg računa. Naknade je podignula i Addiko banka, pa čak i državni HPB.
Osim mogućnosti podizanja novca s računa bez naknade, Primorac je također otkrio da će se u kontekstu financijskog opismenjavanja bankama propisati i obveza da jedan dio svoga prihoda izdvajaju za projekte financijske pismenosti.