Milanović je marioneta ruskog režima
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da predsjednik Republike Zoran Milanović predstavlja marionetu ruskog režima i da su njegove izjave o mogućem ruskom financiranju Milanovićeve kampanje izrečene u kondicionalu i izvučene iz konteksta.
“Treba napraviti distinkciju između proruskog i rekao bih marionete, on (Milanović) ovdje predstavlja marionetu ruskog režima, prije svega”, rekao je Grlić Radman u Luxembourgu gdje je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Grlić Radman je to rekao u odgovoru na novinarska pitanja o njegovoj izjavi da možda Rusija financira Milanovićevu kampanju.
“To je izvučeno iz konteksta, svatko je govorio u kondicionalu, znači da postoje indicije, da je vjerojatno”, rekao je Grlić Radman, dodajući da izbori moraju biti transparentni i da treba utvrditi tko se i iz kojih izvora financira te da svi koji sudjeluju u kampanji moraju prijaviti izvore tih sredstava.
Ministar je rekao da je predsjednik Milanović u proteklih pet godina bio protiv vladine politike prema Ukrajini, da nije pokazao empatiju prema toj zemlji i da nikada nije nedvosmisleno osudio rusku agresiju.
Grlić Radman odbacuje optužbe da je njegova izjava o mogućem ruskom financiranju predsjednika Milanovića bila neodgovorna i ističe da Milanović minimalizira i osporava značaj samita u Dubrovniku na kojem su se okupili čelnici država jugoistoka Europe i Ukrajine.
Kaže da je taj samit bio iznimno uspješan, da je na njemu donesena deklaracija u kojoj se naglašava usklađivanje vanjskih poliitka država zapadnog Balkana s europskom vanjskom politikom.
“Sve je bilo drugačije od onoga kako su to mediji prikazali”, rekao je Grlić Radman.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, Grlić Radman je rekao da su dobrosusjedski odnosi u interesu obiju zemalja.
Rekao je da je nedavno imao konstruktivan razgovor sa srbijanskim kolegom Markom Đurićem, da se radi na utvrđivanju kataloga otvorenih pitanja kako bi se onda krenulo u njihovo rješavanje.
Između ostaloga, tu je riječ o povratku arhivske građe, rasvjetljavanju sudbine nestalih, njegovanju kulture sjećanja na način da se u logorima u kojima su civili mučeni i ubijani mogu položiti vijenci i zapaliti svijeće, itd.