Na sjeveru i istoku zemlje više razvoda nego na jugu
U Osijeku je zabilježeno 39 posto više razvoda u odnosu prema broju novih brakova
Ako se može suditi prema državnoj statistici, razvodima braka najskloniji su Varaždinci, najmanje su skloni Kninjani, a Rijeka je među gradovima s najmanjom stopom razvoda u odnosu prema broju sklopljenih brakova. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2023. govore, naime, da je u Varaždinu zabilježen najveći udio razvoda u odnosu prema broju sklopljenih brakova, čak 49 posto. Lani je u tom gradu sklopljeno 130 brakova, a 64 braka okončana su razvodom.
Različite prilike
Karlovac i Vukovar također bilježe visok udio razvoda, oko 45 posto, zatim Split s 42 posto, a slijede Osijek i Zadar s 39 posto razvoda u odnosu prema broju novih brakova. Gradovi poput Zagreba i Dubrovnika bilježe niže stope razvoda - Zagreb 26 posto, s Dubrovnik 22, u Puli je to 21 posto, a u Rijeci je stopa razvoda tek 14 posto u odnosu prema broju sklopljenih brakova.
Razlozi ovakvih razlika među pojedinim dijelovima zemlje mogu biti različiti, od boljih gospodarskih uvjeta do stope zaposlenosti kao jednog od preduvjeta stabilnosti obitelji, pa do tendencija zasnivanja obitelji bez prethodnog sklapanja braka, što posljedično smanjuje moguću stopu razvoda. U Hrvatskoj je svako peto dijete rođeno izvan braka, a to upozorava na rast broja izvanbračnih zajednica, kao i na rast udjela samohranih majki.
Demograf Anđelko Akrap ne smatra da je bolji standard ključan za bračnu stabilnost, već smatra da na trajnost bračne veze u nas u većoj mjeri utječu patrijarhalna okolina i odgoj. "Na jugu, gdje je patrijarhalni element prisutniji, ljudi se manje rastaju. Na sjeveru je malo drukčije, jer su i stavovi liberalniji", smatra Akrap.
No ne može se reći da su Istra ili Rijeka patrijarhalnije od ostatka Hrvatske zato što imaju manje razvoda. Razlog je dijelom u činjenici da se stanovnici ovog dijela Hrvatske teže odlučuju na brak. Tako ovi krajevi bilježe bitno nižu stopu sklopljenih brakova na 1000 stanovnika od ostatka zemlje - ta je stopa na razini Hrvatske u 2022. godini iznosila 4,7/1000 stanovnika, najviša je bila u Vukovarsko-srijemskoj županiji - 6,0, a najniža u Istarskoj županiji - 3,4/1000. U krajevima s više izvanbračnih zajednica ne čudi da je stopa razvoda niža u odnosu prema ostatku zemlje.
Stariji parovi
Zbog činjenice da se sve manje brakova sklapa u Hrvatskoj, udio razvoda u odnosu prema broj sklopljenih brakova raste, tumači Akrap, a brakovi koji opstaju, često to nisu u pravom smislu. "Obično se, dok su djeca sasvim mala, brak održava. Obično se rastavljaju parovi bez djece, zatim oni s jednim ili dvoje djece, a s troje djece bitno rjeđe. Razvodi su također češći nakon što dijete napuni sedam godina i krene u školu", navodi demograf. U prosjeku duljina braka prije rastave iznosi 15 godina.
No pitanje je, dodaje, i koliko u Hrvatskoj ima "praznih" brakova, gdje partneri žive zajedno radi ekonomske sigurnosti djece i svoje vlastite sigurnosti. "To je formalni brak: svatko ide na svoju stranu, ali zbog djece ostaju zajedno", kaže Akrap. Tu je, dodaje, naše društvo zadržalo patrijarhalne elemente u pozitivnom smislu, da se vodi računa o sigurnosti djece, no s druge su strane istraživanja pokazala da je materijalni status djece iz rastavljenih brakova lošiji u odnosu prema djeci čiji su roditelji zajedno.
U brak se ulazi sve kasnije, pa je prosječna starost ženika pri sklapanju prvog braka 32 godine, a nevjeste 29 godina.