Ukidanje kladomata jedan je od glavnih zahtjeva struke, koja traži da se to ugradi u konačnu verziju zakona o igrama na sreću. O tom će se zakonskom prijedlogu raspravljati u srijedu na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a intencija je donijeti rigorozniji zakon, koji će spriječiti zabrinjavajući razvoj ovisnosti o kockanju među mladima. Zakonski prijedlog, koji je prošao prvo čitanje, upozorava struka, nedovoljan je da bi se to postiglo.

Danas Hrvatska ima liberalan zakonski okvir i vrlo agresivno oglašavanje igara na sreću, a posljedice su da nam 70 posto srednjoškolaca kocka, a 12 posto već je razvilo ovisnost. Ako se sluša mišljenje stručnjaka, oko 4000 kladomata u kafićima diljem zemlje trebalo bi zakonom zabraniti. "Liječnici kažu da su mjesta regrutacije ovisnika upravo kladomati. Nije mi jasno da te stvari uopće nisu regulirane u prijedlogu zakona, kao što se u njemu nisu bavili udaljenošću kasina i kladionica od škola", kaže Ivana Kekin, predsjednica Odbora za zdravstvo. Ozbiljan propust na koji će se na sjednici upozoriti jest i kockanje na društvenim mrežama.

U Hrvatskoj je industrija igara na sreću, koja omogućuje kockanje građanima, izrazito raširena, vrlo dostupna i lako pristupačna, a posljedice su rastući broj ovisnika o kocki, upozorava Neven Ricijaš, profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. U zemlji, naime, imamo više od 4,5 tisuće prodajnih mjesta za igre na sreću, ne računajući kioske, benzinske postaje i poštu, gdje se također mogu kupiti loto-listići i srećke. "Imamo izuzetno velik broj automat klubova, kasina, sportskih kladionica i kladomata u kafićima. Kad je nešto tako rašireno i tako pristupačno, naravno da će se velik dio populacije koristiti tim sadržajima. To su zapravo igre koje su uzbudljive, rizične i zanimljive adolescentima, koji po razvojnoj naravi teže uzbudljivim sadržajima i posebno su im privlačni, često i oni koji su zakonom zabranjeni", kaže Ricijaš.

Izmjene Zakona o igrama na sreću koje su sad u saborskoj proceduri naglasak stavljaju na zabranu oglašavanja, što je - smatra - pozitivan pomak, ali ga trebaju slijediti i druge mjere. "Kad se zabrani oglašavanje, imat ćemo nešto manju izloženost građana igrama na reću. Danas smo svjedoci da na televiziji, internetu, na web-stranicama u našem okruženju, preko plakata ne može proći ni dan da se ne susretnemo s reklamama i pozivima za uključivanje u kockanje. Zabranom oglašavanja od 6 sati do 23 sata na televiziji i radiju te apsolutnom zabranom oglašavanja na vidljivim javnim površinama smanjit ćemo izloženost, što je dobra stvar, kao i definiranje toga koliko prodajna mjesta mogu svijetliti i biti vidljiva u fizičkom smislu", ističe Ricijaš.