Nedjelja je, obiteljski liječnik nije vam dostupan, ne znate biste li preskočili svoju terapiju jer vam baš nije dobro, a kućni je tlakomjer pokazao preniske vrijednosti tlaka. Otići na hitnu s takvim problemom bilo bi pretenciozno, ali pitati ljekarnika za savjet čini se prihvatljivim rješenjem. Dežurna ljekarna dostupna je 24 sata, a stručni savjet ljekarnika može biti dragocjen u takvoj situaciji.

Osim što izdaju lijekove, ljekarnici će pomoći savjetom ili građane ipak uputiti liječniku, ako procijene da trebaju liječničku pomoć. Pitanje je, međutim, koliko građani prepoznaju tu njihovu ulogu, i koliko uopće ljekarnici imaju vremena za razgovor u situaciji gdje su opterećeni administriranjem, fakturiranjem, padovima CEZIH-a...

Najdostupniji ljudima

“Mi smo zdravstvena struka koja je najdostupnija pacijentima. U ovoj situaciji, kad imamo manjak liječnika opće prakse, manjak specijalista, naša prisutnost od velike je važnosti. K tomu, studije koje se provode u svijetu o tome kojoj profesiji ljudi najviše vjeruju pokazuju da su ljekarnici uvijek na prvom ili drugom mjestu, gdje se smjenjujemo s medicinskim sestrama", ističe Dario Briški, izvršni direktor Hrvatskog farmaceutskog društva. Davno su, kaže, prošla vremena kad su ljekarnici bili samo oni koji izdaju lijekove. "Izdajemo lijekove, ali postoje i drugi poslovi koje radimo za pacijente. Naš je najvažniji posao praćenje kroničnih bolesnika, jer ako ih ne pratite, velika je vjerojatnost da će ponovno završiti u bolnici", objašnjava. Svojim angažmanom u savjetovanju pacijenata oko uzimanja terapije ljekarnici smanjuju broj dana koji bolesnici provedu u bolnici. ​Ljekarništvo je, dodaje Briški, "frontline" u prevenciji bolesti. "O tome se malo govori, kod nas je prevencija tek posljednjih desetak godina postala važna, ali činjenica je da savjetima pacijentima smanjujemo učestalost bolesti, broj bolničkih dana, pridonosimo zdravstvenom sustavu, koji ionako ima ograničene resurse", podsjeća čelnik HFD-a.

Gobalni zdravstveni problemi prelijevaju se i na Hrvatsku. Tako polovina odraslog stanovništva boluje od hipertenzije, 60 posto ima problema s povišenim masnoćama u krvi, a oko 600.000 Hrvata boluje od šećerne bolesti. Statistike su poražavajuće - petina osoba s hipertenzijom nije svjesna da ima tu bolest, dvije trećine oboljelih od dislipidemije ne znaju da imaju povišene masnoće u krvi, a tek svaki četvrti oboljeli počne liječenje. Čak su i pacijenti s postavljenom dijagnozom i utvrđenom terapijom problem jer čak polovina takvih pacijenata ne uzima lijekove koje im je propisao liječnik, a o pridržavanju drugih savjeta, poput prehrane i promjene načina života, da se i ne govori. Osim s pacijentima s tim dijagnozama ljekarnici se svakodnevno susreću s oboljelima od astme i KOPB-a, osobama s narušenim mentalnim zdravljem, burn-out sindromom, i građanima koji dolaze u ljekarnu po pomoć u liječenju boli. "Ljekarnici su sastavni dio zdravstvenog sustava: osim opskrbe lijekovima i savjetovanja pacijenata provodimo javnozdravstvene akcije, sudjelujemo u podizanju razine zdravstvene pismenosti građana... Mi smo edukatori, istraživači, sudjelujemo u kreiranju novih lijekova, edukatori smo pacijenata i mladih kolega", nabraja Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).

Nažalost, interes za zanimanje ljekarnika nije velik. Svi bi radije u farmaceute, gdje su plaće bolje, a posao nije toliko zahtjevan. Poznato je da najbolji gimnazijalci upisuju Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, ali manje je poznato da tijekom studija samo 20 do 30 posto njih odluči raditi u ljekarništvu. Tako se u Hrvatskoj svakodnevno traži bar 60 ljekarnika, ali se mladi farmaceuti sve rjeđe odlučuju za taj posao, a i ljekarnici s iskustvom odlaze iz tog sektora.

Odlazak u inozemstvo

“Rad u ljekarnama jako je zahtjevan. Prvi smo na udaru pacijenata zbog toga jer je pao CEZIH, promijenila se cijena lijeka, mijenjala se lista lijekova... Što god da je problem, mi to u ljekarni osjetimo. S druge strane, radimo u smjenama, vikendom i noćnim dežurstvima, što danas mladim ljudima ne paše", ilustrira Soldo. Nefleksibilnost radnog vremena i administrativno opterećenje tako su glavni razlozi nemotiviranosti mladih farmaceuta za rad u ljekarnama.

Plaće u ljekarnama, tvrde u stručnim društvima, znatno su ispod razine uredbe o koeficijentima u državnim i javnim službama. Cijela priča o uredbi izazvala je, kaže Soldo, veliko nezadovoljstvo u ljekarnama jer ljudi žele da ih se plati na adekvatan način. Poslodavci su pokušali odgovoriti na to i povećati plaće, ali način financiranja ljekarništva danas je dosta slab i ovisan o HZZO-u, zbog čega ljekarne ne mogu pokriti ni hladni pogon, a kamoli dizati plaće. Posljedice su evidentne - od 200 studenata, koliko ih godišnje diplomira na sva četiri farmaceutska fakulteta u zemlji, njih 50-ak odluči se raditi u ljekarni. Već ih na fakultetu pozivaju agencije iz EU-a u potrazi za kadrom, kojeg nedostaje u većini europskih zemalja.

Manjak stručnjaka u ljekarnama odražava se na zdravstveni karton nacije. Osim što nam kardiovaskularne bolesti odnose 39 posto umrlih godišnje, dolaze mlade generacije, koje nisu svjesne da današnji način života i faktori rizika vode u hipertenziju već u mladoj dobi. "Moramo ih potaknuti da se redovito kontroliraju, da dolaze u ljekarnu, da provjere svoj arterijski tlak, naprave krvnu sliku i metaboličke faktore te da promijene svoj način života", navodi Olgica Velkovski Škopić (HLJK). n