U Hrvatskoj je kolektivnim ugovorima obuhvaćeno samo 46,5 posto radnika, što je jako daleko od europskih direktiva i preporuka, prema kojima bi pokrivenost trebala iznositi bar 80 posto. Stanje je posebno loše u privatnom sektoru, u kojem granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu te drvnoj industriji, ali i u trgovini, u kojoj je granski kolektivni ugovor potpisan prošlog tjedna. Rečeno je to na panel-raspravi "Stop utrci prema dnu – Javni novci samo uz kolektivni ugovor!", održanoj u povodu 7. listopada, Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

Sve europske zemlje obvezne su štititi i promicati kolektivno pregovaranje, a ako je pokrivenost kolektivnim ugovorima manja od 80 posto, države članice EU-a bit će obvezne izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti. Načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin kaže da su stoga već pozvali socijalne partnere da iznesu svoje ideje i prijedloge.

Izrada baze

Jedan od prijedloga je da se tvrtke koje nemaju sklopljen kolektivni ugovor isključe iz postupaka javne nabave, iako takva mogućnost već postoji u Zakonu o javnoj nabavi, ali je fakultativna, odnosno nije obvezna, a, s druge strane, teško je dokazati postojanje prava iz kolektivnog ugovora, odnosno potrebno je osmisliti model ili dokument kojima će se to dokazivati. Klišanin kaže da bi tome mogla pomoći e-baza kolektivnih ugovora, čija je izrada u završnoj fazi.

“Upravo na način na koji to traže europski sindikati i Nezavisni hrvatski sindikati i mi tražimo od Vlade da se javni novac svih hrvatskih građana na javnim natječajima dodjeljuje tvrtkama koje imaju kolektivne ugovore, jer samo kolektivni ugovor osigurava dostojanstven rad", poručila je predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić, pozvavši sve tvrtke u telekom-industriji da sklope kolektivne ugovore i osiguraju primjerenu plaću za sva radna mjesta. Prema njezinim riječima, u toj najprofitabilnijoj industriji 70 posto radnika ima plaću manju od hrvatskog prosjeka iako je 50 posto radnika visoke stručne spreme. "Telekom-operateri stalno podižu cijene usluga građanima, ali radnici od toga nemaju ništa. Danas su siromašni radnici, a sutra će biti siromašni umirovljenici i socijalni slučajevi", istaknula je Mamić.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek naglasio je da je dostojanstven rad za sve radnike u Hrvatskoj važan za sprječavanje "utrke prema dnu", kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i bez naše budućnosti. "Bogate multinacionalne kompanije u Hrvatskoj trebaju promovirati dostojanstven rad, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Moramo davati jasne poruke da investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti naše radne standarde - jednostavno nisu poželjni", poručio je Hanzalek.

Bolja pozicija

Ministarstvo rada namjerava provoditi niz aktivnosti usmjerenih na bolji život hrvatskog radnika, a jedna od tih aktivnosti je promicanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za postizanje dostojanstvenog rada, navodi Klišanin i dodaje da radnici danas ne traže samo dobru plaću nego i usklađenost poslovnog i privatnog života, poštovanje radnog vremena, zaštitu na radu, edukacije. Priznaje da su zbog nedostatka radne snage sindikati danas u boljoj pregovaračkoj poziciji i "s pravom koriste moment da malo jače pritisnu poslodavce i s njima sjednu za stol".

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić istaknuo je kako bi minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1000 eura, prosječna 2000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s minimalno dvije godine radnog staža 3000 eura. "Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva, moramo pomiriti tri bitna područja – imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu", ističe Jurčić i navodi da je plaća od 2000 eura prag nakon kojega se ljudi prestaju iseljavati.

Iako skandinavske zemlje imaju dugu povijest socijalnog pregovaranja, zbog čega im je pokrivenost kolektivnim ugovorima danas na razini od 88 posto, Belgija i Francuska imaju još veću pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, a najveća je u Italiji i iznosi 100 posto. n