U osvit kampanje za predsjedničke izbore, koja će evidentno kao glavnu temu imati odnos prema ratu u Ukrajini u kontekstu upravljanja vojskom i vanjskom politikom, u Dubrovnik u srijedu, na samit Ukrajina - Jugoistočna Europa, stiže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Domaćin mu je Vlada RH, odnosno premijer Andrej Plenković, a samit će se održati s glavnom porukom daljnje podrške Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe Ukrajini.

Kad je Hrvatska u pitanju, u prvom se redu radi o pomoći u humanitarnim pitanjima, kao i u sankcioniranju ratnih zločina, razminiranju te skrbi o ratnim veteranima, u čemu Hrvatska, nakon Domovinskog rata, ima najviše iskustva. Samit se u Hrvatskoj održava na zamolbu samog Zelenskoga, koji je nakon izbora u travnju kontaktirao hrvatskog premijera Plenkovića, čestitao mu na pobjedi te predložio da se treći ovakav susret regije, nakon Grčke i Albanije u protekle dvije godine, održi upravo u Hrvatskoj.

Tako u Dubrovnik stižu tri predsjednika jugoistočne Europe - slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, kosovska Vjosa Osmani i crnogorski Jakov Milatović, potom pet premijera - Borjana Krišto iz BiH, Kyriakis Mitsotakis iz Grčke, Edi Rama iz Albanije, Kiril Petkov iz Bugarske i Hristijan Mickoski iz Sjeverne Makedonije, a ministri vanjskih poslova predstavljat će Moldaviju, Tursku, Srbiju i Rumunjsku. To znači da u Dubrovnik ne dolazi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nego ministar Marko Đurić. Uime Europske komisije na skupu će biti hrvatska predstavnica Dubravka Šuica, a doći će i predstavnik OECD-a, organizacije čiju pozivnicu ima Hrvatska, generalni tajnik Mathias Cormann.

Glavni dokument koji će biti potpisan nosit će naziv Dubrovačka deklaracija, čiji je tekst još uvijek na usklađivanju, no njegovi su glavni elementi poznati - sadržavat će odredbe o osudi ruske agresije na Ukrajinu, daljnju potporu ukrajinskoj suverenosti, uz reference na prethodna i aktualna zbivanja na Krimu, te podršku mirovnom planu ukrajinskog predsjednika. Zatražit će se daljnje jačanje potpore međunarodne zajednice Ukrajini, a očekuje se i podrška Ukrajini na putu za EU, jednako kao i podrška Moldaviji i Gruziji na tom istom putu.
U paketu je i podrška energetskoj sigurnosti Ukrajine, kao i podrška njezinoj obnovi i kažnjavaju ratnih zločina. To posljednje, međutim, još je predmetom suglašavanja za konačni tekst Dubrovačke deklaracije, jer je poznato da neke države još imaju zadrške oko takve formulacije u zajedničkom dokumentu.

Ono što je posebno važno jest da će Plenković uime Hrvatske i Zelenski uime Ukrajine potpisati i bilateralni sporazum kojim će se osnažiti podrška Hrvatske Ukrajini, i to specifično u segmentu humanitarne pomoći te razminiranja i razmjene iskustava u sankcioniranju ratnih zločina Rusije, što su znanja koja Hrvatska posjeduje nakon rata na svom području. Na taj način postići će se "by-pass" u odnosu prema činjenici da su zemlje članice skupine G7, dakle najjače zemlje svijeta, prošle godine s Ukrajinom na samitu NATO-a u Vilniusu potpisale sporazum o podršci teškoj 50 milijardi dolara, a tome se poslije pridružilo još 25 drugih zemalja, dakle ukupno 32 zemlje, no koji Hrvatska tada nije potpisala i nije se formalno pridružila jer su u Vladi bili svjesni protivljenja predsjednika Republike Zorana Milanovića takvoj vrsti dokumenta.

U Vladi su procijenili da će negativne interpretacije u javnosti, na temelju Milanovićeva protivljenja daljnjoj podršci Ukrajini, nakon što je krajem 2022. u Saboru propao pokušaj podrške misiji EUMAM zbog Milanovićeva otpora, biti presnažne te se nije željelo dalje zaoštravati i polarizirati javnost oko te teme. Stoga Hrvatska nikad nije postala dio paketa, ali sporazumom koji će u srijedu biti potpisan to se na neki način nadoknađuje, jer će se potpisati podrška za one djelatnosti i poslove koje Hrvatska i Ukrajina već u praksi imaju, a to je upravo humanitarna pomoć, razminiranje i razmjena iskustava u sankcioniranju ratnih zločina. Kako se saznaje, ta će se suradnja sada samo nastaviti na duge staze - dakle, neće poprimati druge oblike, posebno ne vojne, ali će se proširiti i produžiti.

Iako na samit u Dubrovniku dolaze i neki predsjednici zemalja jugoistočne Europe, među njima nije i predsjednik Zoran Milanović. Službena pozivnica nije bila ni potrebna jer je Vlada domaćin skupa, i to na izričitu zamolbu samog ukrajinskog predsjednika, kako se to tumači u vladajućim krugovima.