Sušna godina: Kukuruza i pšenice dovoljno, najgore je prošla - repa
Ozime žitarice, prije svega pšenica, ječam i zob, imale su nešto veći prinos nego lani, kaže Majdak
Ovu godinu obilježila je suša, zbog čega je u Osječko-baranjskoj županiji u dva navrata proglašena elementarna nepogoda. Čak petina poljoprivredne površine nalazi se u toj županiji i četvrtina ukupne biljne proizvodnje u državi, tako da je jasno što to znači za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Elementarne nepogode proglašene su za gotovo sve jedinice lokalne samouprave, uz iznimku Općine Trnava, u kojoj je proglašena totalna šteta zbog tuče.
Ovih dana poljoprivrednici se pripremaju za jesensku sjetvu, pa je u povodu toga konferenciju za novinare organizirala HGK Županijska komora Osijek. O sjetvi, uz rezime ovogodišnje žetve, govorili su Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr. sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta za agrobiotehničkih znanosti, Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u, Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito Grupe, Alen Zrinski, voditelj prodaje Petrokemije na hrvatskom tržištu, a nazočili su i Zoran Kovačević, predsjednik Županijske komore Osijek, Boris Čagalj iz HBOR-a, Boris Matijačić iz tvrtke Belje Plus te Josip Lovković iz Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.
Skuplje ulje
“Možemo zaključiti da su ozime žitarice, prije svega pšenica, ječam i zob, imale nešto veći prinos nego prošle godine, bez obzira na to što je pšenica zasijana na čak 30 tisuća hektara manje površina nego što je to bilo godinu prije", uvodno je rekao Majdak, te dodao: "Prinos pšenice bio je 6,1 tonu po hektaru, odnosno ukupno više od 850 tisuća tona, što zadovoljava hrvatske potrebe, koje su od 400 do 450 tisuća tona. Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, urod kukuruza smanjen je za 17 posto. Međutim, Hrvatska je i u tom dijelu samodostatna, jer ukupan urod bio je 1,65 milijuna tona, a potrebe su 1,5 milijuna tona. U prvih šest mjeseci Hrvatska je izvezla 400 tisuća tona kukuruza, a pšenice oko 100 tisuća. Početkom iduće godine planiramo povećati iznos u dijelu financijskih instrumenata preko HBOR-a, na 300 tisuća eura po korisniku. Kada je riječ o jesenskoj sjetvi, optimalni rokovi su pred nama i vjerujem da će radovi biti obavljeni na vrijeme. Raduje nas i podatak da je sve više zainteresiranih za sijanje uljane repice. Kada je riječ o financijskom aspektu, poljoprivrednicima će do kraja ovog mjeseca biti isplaćen avans od 245 milijuna eura, a ove je godine do 1. listopada isplaćeno više od 540 milijuna eura", zaključio je Majdak.
U Žito Grupi su sa zebnjom iščekivali kakvi će biti rezultati žetve, posebice suncokreta, koji je osnovna sirovina za Tvornicu ulja Čepin. Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito Grupe, ističe kako rezultati i nisu tako loši kako su očekivali. "Prosječni prinos suncokreta prema našim pokazateljima je 3 - 3,5 tona po hektaru, isti je prinos i soje, a kukuruza između 8 i 10 tona. U globalu, s obzirom na sve ekstreme koji su se događali ove godine, možemo biti zadovoljni. Kada je riječ o cijenama, možemo obradovati naše poljoprivrednike, jer je današnja kotacijska cijena suncokreta u odnosu prema prošlogodišnjoj viša sto eura po toni. Iznimno smo zadovoljni količinama suncokreta koje smo otkupili, a riječ je o gotovo sto tisuća tona, što je rekord tvornice. S obzirom na višu otkupnu cijenu suncokreta, vjerojatno će i ulje biti nešto skuplje, ali neznatno. To ne ovisi samo o nama nego i o trgovačkim lancima", kaže Kovačić.
Jeftinije sjeme
Poljoprivrednici ne moraju strahovati kada je riječ o nabavi sjemena za sjetvu, kojeg ima u dovoljnim količinama, rečeno je. "Proizvodnja je bila nešto veća nego prošle godine i odvijala se na 22.600 hektara, te je, što se tiče površina, to jedna od najboljih godina u posljednjem desetljeću. U ovom trenutku imamo oko 12,5 posto više dorađenih količina sjemena za nadolazeću sjetvu nego lani. Za ozimu pšenicu one su na razini prošle godine, uz mali trend porasta količina, a kod ozimog ječma 35 posto veće. Na današnji dan imamo izvezeno 5,5 tisuća tona sjemena (ozima pšenica i ječam), a prošle godine to je bilo 3,2 tisuće tona. Cijene su niže nego prošle godine, a pogotovo se to vidi kod sjemena domaće selekcije, čija je cijena već od 390 eura po toni", rekao je Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a.
Ovog ljeta je u Petrokemiji obavljen tehnološki i financijski zahtjevan remont ključnih pogona za proizvodnju mineralnih gnojiva, a od početka rujna svi su pogoni u punom proizvodnom procesu. "Petrokemija je spremna hrvatsku poljoprivredu, ali i poljoprivredu regije opskrbljivati visoko kvalitetnim gnojivima. Trenutna potražnja nije onakva kakvu smo očekivali, ali logistički smo spremni isporučiti potrebne količine. U proizvodnji dušičnih gnojiva plin je oko 70 posto inputa u proizvodnji. Naš plan je svakako održati proizvodnju u kontinuitetu do kraja godine, a ako se uvjeti, što se tiče cijene plina i ostalih sirovina, ne promijene, proces proizvodnje će se nastaviti i iduće godine. U slučaju ekstremnih promjena na tržištu cijena plina morat ćemo prekinuti proizvodnju, jer takav proizvod jednostavno nema kupca", naglasio je Alen Zrinski, voditelj prodaje Petrokemije na hrvatskom tržištu.
