Rast cijena i troškova života te stanje u gospodarstvu bili su dva ključna poticaja europskim građanima da iziđu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine, rezultati su najnovijeg ispitivanja Eurobarometra o stavovima birača i prioritetima građana.

Na europske parlamentarne izbore, na kojima je ove godine zabilježena najveća izlaznost u posljednja tri desetljeća, za 42 posto ispitanika inflacija se pokazala kao glavni motivator, za 41 posto njih to je bilo stanje u gospodarstvu, a za njih 34 posto glavni okidač bila je međunarodna situacija. Sličan udio ispitanika izdvaja i obranu demokracije i vladavine prava - 32 posto.

Postizborno istraživanje EU parlamenta pokazalo je da ni Hrvati nisu izuzetak kad je riječ o primarnim temama i problemima koji su ih ponukali da iziđu na te izbore. Međutim, u znatno većem postotku od prosjeka EU-a, s obzirom na to da je čak 56 posto ispitanika u Hrvatskoj na prvo mjesto svrstalo rastuće troškove života, zatim gospodarstvo - 55 posto, a socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi bili su treća motivacija - za njih 37 posto.

“Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan", prokomentirala je te rezultate postizbornog ispitivanja predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

GOJKO MITIĆ

Analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46 posto odgovorilo je da to uvijek čine, 42 posto da je to njihova građanska dužnost, a 20 posto ispitanika reklo je kako želi dati potporu političkoj stranci koja im je bliska. Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74 posto, što je najviše u posljednjih 30 godina i slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu prema tim izborima, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje, smatra 56 posto ispitanika. Na početku desetog saziva povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju izrazito je visoko - čak 42 posto građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta, što je najviše dosad zabilježeno za taj indikator, pokazuju podatci Eurobarometra.

Hrvatski građani nisu slijedili europski trend, jer su s 21,35 posto bili na samom začelju kada je riječ o odazivu birača na EU izbore. Za glavne razloge ispitanici u Hrvatskoj naveli su nezainteresiranost za politiku, njih 30 posto, i uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja - 19 posto.