Nedavni odlazak u stečaj Varteksa, najstarije hrvatske tekstilne kuće, te stečajevi tekstilnih tvrtki koji su zaredali nakon toga – Leonarde iz Daruvara i Revije iz Šibenika – kao i sve veći financijski gubici Benettona u Osijeku, pokazatelji su višegodišnjih negativnih trendova u hrvatskoj tekstilnoj industriji, koja je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci prema podacima HGK-a izgubila gotovo tisuću radnih mjesta.

Financijski neodrživo

Razloga za zatvaranje tekstilnih pogona je nekoliko, a u Udruženju tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije HGK prije svih navode Vladino povećanje minimalne plaće, što je tekstilnoj industriji, u kojoj su plaće od 1990-ih ispod državnog prosjeka, očito bilo financijski neizdrživo.

“Pritisak na rast troška rada je pojačan zbog zakonskog povećanja minimalne plaće, koje ovaj sektor isplaćuje velikom dijelu radnika gdje je prosječna brutoplaća rasla za 10,5 posto. Tako je prosječna brutoplaća porasla iznad srednjoročnog prosjeka rasta te je prvi put prešla tisuću eura. To je ovim industrijama koje su već imale ugovorene poslove, gdje nisu naknadno mogle uračunati toliki rast minimalne plaće, znatno utjecalo na profitabilnost. Ove su industrije pretežno radno intenzivne i udio troškova rada u ukupnom prihodu više je od 40 posto", pojašnjavaju u Komori.

S obzirom na činjenicu da nam je tekstilna industrija izrazito izvozno orijentirana, jer prosječno 70 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, prva je osjetila negativne utjecaje recesije u sjevernoj Europi, podsjećaju u HGK-u, poglavito u Njemačkoj, što se očitovalo kroz smanjenje narudžbi tijekom veljače, a nastavilo se kontinuiranim otkazivanjem narudžbi i nemogućnošću naplate potraživanja, što je u konačnici rezultiralo gašenjem gotovo tisuću radnih mjesta u prvoj polovini godine, a taj se trend nastavlja i dalje, upozoravaju u Komori i dodaju da je stalni izazov ovom sektoru, koji je nisko akomulativan, konkurencija s istoka, ali i proizvođači brze mode.

 

 

DAVOR KIBEL

Jedna od tvrtki koja je izravno pogođena konkurencijom brze mode je talijanski Benetton, koji u Osijeku posluje od 2000. godine, a posljednjih godina gomila gubitke. U 2022. netogubitak iznosio je 81 milijun eura, tvrtka je prošlu godinu htjela završiti s pozitivnom nulom, a na kraju je dug iznosio golemih 230 milijuna eura. Benetton se teško nosi sa sve žešćom konkurencijom divova brze mode, poput Inditexa, vlasnika Zare, koji je razvio puno efikasniji model proizvodnje i distribucije, uz bržu reakciju na promjenu ukusa potrošača. Iako obitelj osnivača planira preustroj i financijsku injekciju od 260 milijuna eura, mnogi smatraju da je tvrtka koja se proslavila šarenim džemperima pred slomom.

Starije radnice

Osječki Benetton u stečaj je zato povukao i tvrtku Leonarda iz Daruvara otkazavši joj narudžbe, iako je prošlu godinu završio s 39,5 milijuna eura prihoda i zapošljavao 241 radnika. Zanimljivo je da su u ovoj grani hrvatske industrije ključni subjekti podružnice inozemnih kompanija, a među deset najvećih (koje ostvaruju oko polovine prihoda cijelog sektora), čak ih je devet u 100-postotnom inozemnom vlasništvu i orijentirani su prema izvozu.

Udruženje tekstilne industrije skreće pozornost na još jednu karakteristiku koju nemaju drugi privredni sektori, a koja itekako utječe na produktivnost. "Poseban položaj ovog sektora čini specifična kvalifikacijska i demografska struktura, jer zapošljava socijalno osjetljive kategorije i pretežno žensku radnu snagu više dobi. Stoga je ovome sektoru veliki izazov prijenos znanja na mlađe zaposlenike, odnosno postizanje rasta produktivnosti koji će moći bar pratiti rast plaća koji je uvelike pod utjecajem administrativnih odluka (minimalna plaća)", navode u tekstilnom udruženju.

Kažu da bi ulaganjem u modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije i energetsku učinkovitost, digitalizaciju i zelenu tranziciju te usavršavanje zaposlenika za vještine potrebne za rad u digitalnom i zelenom okruženju pridonijeli rastu produktivnosti. U Komori su stoga mišljenja da se tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj i EU-u ne trebaju u većoj mjeri baviti masovnom proizvodnjom i lohn poslovima (dorada robe stranih proizvođača) jer za to nema kapaciteta, to nije ključ njihove konkurentnosti, ističu u HGK-u.