Vlada je na sjednici u četvrtak predložila rebalans proračuna za ovu godinu, povećavši prihode za 1,8 milijardi eura u odnosu prema izvornom proračunu, na 30,3 milijarde eura, a rashode za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da povećanje planiranih prihoda u ovoj godini treba promatrati i u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, pri čemu je naglasio i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, po kojima se očekuje rast BDP-a u 2024. godini od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

Kada je riječ o komponentama prihoda, tu je prije svega očekivano povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je preko milijardu eura više u odnosu prema izvornom planu proračuna za ovu godinu. Prihodi od doprinosa rebalansom su projicirani u visini od pet milijardi eura, prihodi od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Rashodna strana proračuna inicijalno je bila planirana na 32,6 milijardi eura, a rebalansom se planira povećanje na 33,6 milijardi eura. Najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura. Slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, za sanaciju šteta od potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Također, povećava se i uplata u proračun EU-a, za 76 milijuna eura, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a između ostalog tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Ministar je istaknuo da je povećanje rashoda predloženo rebalansiranim proračunom na pojedinim stavkama ukupno iznosilo oko dvije milijarde eura. Međutim, istovremeno je jedan važan dio stavki po pojedinim resorima smanjen, pri čemu su ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile 1,06 milijardi eura, što uključuje i usklađivanje dinamike realizacije pojedinih projekata. Pritom po uštedama prednjače Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s 288 milijuna eura, Ministarstvo financija s 257 milijuna eura, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine s 82 milijuna eura, Ministarstvo gospodarstva sa 70 milijuna eura itd.

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime iznosi, mjeren nacionalnom metodologijom, 3,9 posto BDP-a. No, ako se gleda konsolidirana opća država, tu se mora dodati višak na razini izvanproračunskih korisnika, procijenjen na razini od 22 milijuna eura, kao i pozitivan doprinos konsolidirane lokalne države, s viškom od 312 milijuna eura. Time je deficit općega proračuna 2,9 milijardi eura, odnosno 3,5 posto, mjereno nacionalnom metodologijom. Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta, istaknuo je Primorac.

Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine će biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.
M.Mrazović/H n