Izmjenama Zakona o strancima, koje je Vlada sa svoje sjednice poslala u prvo saborsko čitanje, predviđeno je da će Plava karta EU-a ubuduće za visokokvalificirane osobe vrijediti 48 mjeseci, umjesto dosadašnja 24 mjeseca.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su izmjene Zakona o strancima "važan i veliki zakonski zahvat s obzirom na temu koja je važna i za gospodarstvo i uopće društvena pitanja". Zakon će, rekao je, pomoći da se riješe gotovo sva pitanja vezana uz potrebe hrvatskoga gospodarstva i kvalitetnije reguliranje privremenog boravka, a ujedno se vodi računa o hrvatskom tržištu rada, našim ljudima, povratku hrvatskog iseljeništva.

Potreba za radnicima

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe da se izmjenama pristupilo ponajprije radi usklađivanja s Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, a svrha joj je privlačenje visokokvalificirane radne snage. Uz produženje važenja Plave karte EU-a za visokoobrazovane izmjenama će se omogućiti da ju mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju vještine, i to isključivo u IT sektoru, koje će dokazivati radnim iskustvom, što će procjenjivati posebno povjerenstvo. Predlaže se i zadržavanje uvjeta da nositelj Plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu brutoplaću u Hrvatskoj.

U izmjene zakona išlo se i zbog velikog porasta potrebe za radnom snagom, na što osobito upozorava broj izdanih dozvola u prošloj godini, rekao je Božinović te naveo da je u Hrvatskoj izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, "što je 158 posto više nego u 2020., kada ih je izdano 66.655". "Do 30. rujna ove godine izdano je 158.837 dozvola te se može očekivati da će taj broj od prošle godine biti premašen", dodao je. Najviše dozvola izdano je državljanima BiH (30.424) te Nepala (25.392) i Srbije (23.862), a u najvećem broju izdane su za rad u graditeljstvu (55.507), turizmu i ugostiteljstvu (48.184), industriji (20.745), prometu i vezama (11.716) te trgovini (5831). "U ovom trenutku na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je, kad govorimo o trećim zemljama 132.164, a kad govorimo o državama EU-a gotovo 11.000 stranih radnika, ukupno 143.037", kaže Božinović.

Za jednu osobu može biti podneseno više zahtjeva različitih poslodavaca, s tim da su neki još u postupku te broj podnesenih zahtjeva nije i broj osoba. Tijekom godine za jednu osobu može biti izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavaca, isteka dozvola i slično. S obzirom na rast broja izdanih dozvola, posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika, pa će poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik, morati dati dokaz o primjerenom smještaju. Uvodi se i obveza državljaninu treće zemlje ili poslodavcu da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od pet radnih dana (dosad 15). Propisuje se obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za kojeg se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak, da ga bez odgađanja i o svom trošku odveze iz Hrvatske. Tu je i obveza poslodavcima davanja novčanog jamstva državi (prosječna mjesečna brutoplaća u Hrvatskoj) za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodili dozvolu. Propisuju se i novi uvjeti za ukidanje dozvole za boravak i rad, kao i za to koji poslodavac neće moći zaposliti stranog radnika.

Stroža regulativa

Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ističe da je izmjenama "jasnije i strože" propisana regulativa za poslodavce i uvjeti koje moraju ispuniti ako žele zaposliti stranog radnika - morat će imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina u posljednjih godinu dana (sada šest mjeseci). Poslodavac ubuduće neće morati podmiriti obaveze samo po osnovi poreza na dohodak i doprinos osiguranje nego i svih javnih davanja, a promet koji ostvaruje na računu u posljednjih šest mjeseci mora iznositi minimalno 10.000 eura mjesečno za pravnu osobu te za fizičku osobu 15.000 eura. Rekao je i da poslodavci za 132.000 radnika iz trećih zemalja uredno plaćaju sve doprinose te da je prosječna brutoplaća za 9000 stranih takvih radnika u ugostiteljstvu u lipnju iznosila 1114 eura, a u srpnju 1130. Strani radnici koji ostanu bez posla mogu 60 dana koristiti sve instrumente HZZ-a - mogu se prijaviti na burzu rada i primati novčanu naknadu za nezaposlene. U slučaju da u roku od 60 dana ne mogu pronaći posao, radna dozvola im istječe.

Uvodi se i broj zahtjeva koje poslodavac može podnijeti - onaj koji zapošljava do 50 radnika državljana RH ili članica EU-a, moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, a onaj koji zapošljava do 250 radnika, moći će zatražiti do 250 dozvola. Onaj koji zapošljava više od 250 radnika, nema ograničenja.