Premijer Andrej Plenković već se u srijedu mogao uvjeriti da odluka o sudjelovanju Hrvatske u NATO aktivnosti NSATU, usmjerenoj vojnoj potpori Ukrajini, ne bi mogla dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru.

Bez konzultacija?

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović, u skladu sa svojim stavom prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, uskratio podršku pridruživanju Hrvatske NSATU, Plenković je u utorak najavio da će se, u razgovoru sa saborskim klubovima, ispitati bi li to naišlo na odobravanje minimalno 101 zastupnika. Pojasnio je kako se, u slučaju da se utvrdi da ih nema toliko spremnih dići ruku za slanje petero hrvatskih časnika u Njemačku, vjerojatno i ne bi išlo na glasovanje u Saboru. HDZ, međutim, nije još niti započeo opipavati raspoloženje klubova, a već je postalo jasno da Hrvatska neće biti dio NSATU-a, kao što se, zbog protivljenja Milanovića i nedovoljno glasova u Saboru, nije priključila ni misiji EUMAM, u sklopu koje bi se u našoj zemlji obučavali ukrajinski vojnici. Naime, SDP, Možemo i Most objavili su da se slažu sa stajalištem predsjednika Republike, a klubovi te tri oporbene stranke zajedno imaju 54 zastupnika. Mimo njih, pa makar i svi ostali u Saboru bili uz Vladu, nije moguće okupiti dvotrećinsku većinu. Milanović će, dakle, uz pomoć opozicije još jednom uspješno opstruirati nastojanje Vlade da Hrvatska što više participira u međunarodnoj vojnoj potpori Ukrajini.

“Predsjednikova odluka je očekivana, ostao je na tragu svoje politike od 2022. I naš je stav jednak kao 2022. i dijeli ga većina hrvatskih građana", izjavio je u srijedu SDP-ovac Arsen Bauk, koji je predsjednik saborskog Odbora za obranu. Istaknuo je kako bi indikativno bilo da Vlada uputi u Sabor prijedlog za koji bi unaprijed znala da neće proći jer "premijer ne voli gubiti".

“Uopće ne očekujem da nas HDZ pozove na konzultacije o ovoj temi", rekao je Bauk. SDP će, dodao je, glasovati za preostalih 12 odluka Vlade o angažiranju vojnika izvan granica Hrvatske, s kojima se složio i predsjednik Milanović. Osim što se SDP svrstao uz predsjednika Republike kada se u prosincu 2022. Sabor izjašnjavao o misiji EUMAM, kojoj su nedostajala četiri glasa, pa je nekako logično i da sada tako postupi, važna je i činjenica da je Milanović i ovaj put predsjednički kandidat te stranke. Politički je posve nerealno da SDP u jeku kampanje za predsjedničke izbore podrži Vladu kontra Milanovića. Vrijedi to i za Možemo, čija je kandidatkinja za predsjednicu Republike Ivana Kekin.

Što misli DP

“Milanović je na tragu onog što naš klub konzistentno zastupa od početka ruske agresije. Rusku agresiju mora se zaustaviti i Hrvatska mora maksimalno pomoći da do toga dođe, humanitarno i vojnom opremom. Ali Hrvatska nema vojnu moć kao neke druge članice NATO-a, nemamo resurse i ne bismo se trebali uključivati u treniranje ukrajinskih vojnika", naglasila je Ivana Kekin. Mostovac Miro Bulj smatra da Plenković "potiho, protivno volji naroda, upleće Hrvatsku u nepotreban rat, kako bi pogodovao svojim gazdama u Bruxellesu, dodvorio se Macronu i ostalima".

Za HDZ je, makar ne može samo s njima do dvotrećinske većine, bitno kako će se postaviti koalicijski partneri. Opozicijski Domovinski pokret bio je protiv ulaska Hrvatske u EUMAM, a iz stava Ivana Penave, koji su nam prenijeli iz njegove stranke, teško je zaključiti što DP danas zastupa. "Odgovori na ključna geostrateška pitanja koja uključuju sektore obrane i vanjske politike moraju biti plod dogovora Vlade i predsjednika. Domovinski pokret smatra da kampanja za predsjedničke izbore ne bi smjela ometati dijalog među institucijama niti ugrožavati funkcioniranje države. Hrvatska nije otok i ne funkcionira u izolaciji, moramo uzeti u obzir kako će se pojedine naše odluke reflektirati na odnos s međunarodnim partnerima i ugled Hrvatske u svijetu, ali još više od toga - moramo u obzir uzeti interes i sigurnost hrvatskog naroda i hrvatske države", Penavino je stajalište o slanju hrvatskih časnika u Njemačku.