Ovog tjedna kreće jednokratna isplata pomoći umirovljenicima iz sedmog Vladinog paketa mjera kojim se nastoji ublažiti rast cijena energenata, a pravo na isplatu dodatka imaju svi umirovljenici kojima mjesečna primanja ne prelaze 840 eura. Novčanu pomoć primit će 760 tisuća korisnika mirovina.

Jednokratna isplata kreće se u rasponu od 60 do 160 eura. Oni s primanjima do 350 eura dobit će maksimalni iznos od 160 eura, oni kojima su primanja u rasponu od 350 do 500 eura mogu računati na 120 eura, onima s prihodima od 500 do 650 eura namijenjeno je 80 eura, a umirovljenici koji primaju od 650 do 840 eura dobit će 60 eura. Pravo na jednokratnu pomoć imaju i umirovljenici koji rade, ali im ukupna primanja također ne smiju prijeći 840 eura. U prosincu će isti ovaj dodatak biti isplaćen za preostale tri kategorije umirovljenika - one koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu, zatim umirovljenike koji primaju samo inozemnu mirovinu te za korisnike mirovina koji rade do polovine radnog vremena.

No umirovljenici s mirovinama od 650 do 840 eura neće osjetiti dodatak od 60 eura jer će državi u preostala tri mjeseca do kraja godine kroz porez na mirovinu dati više nego što će dobiti. Porez na mirovinu plaća gotovo pola milijuna umirovljenika, a samo u rujnu u državni su proračun, prema izračunu portala mirovine.hr, po toj osnovi uplatili 15 milijuna eura. Analitičar Željko Šemper podsjeća da porez "udara" na svaku mirovinu iznad prosjeka, te napominje da bi cenzus za isplatu pomoći ujedno trebao biti i iznos neoporezive mirovine. Podsjeća da nakon posljednjeg usklađivanja od 7,46 posto, koje je u stvarnosti 7,42 posto, prosječna mirovina iznosi 571 euro, a osobni odbitak 560 eura, što znači da je na svaku mirovinu iznad prosjeka zaračunan porez. Da stvar bude zanimljivija, zbog posljednjeg usklađivanja mirovine su prosječno porasle za 40 eura, pa je zbog većih mirovina u rujnu dodatnih 70 tisuća umirovljenika ušlo u porezne škare, odnosno moralo platiti porez na mirovinu. Taj porez trenutno plaća 435 tisuća umirovljenika. Prije srpanjskog usklađivanja porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, odnosno njih 364 tisuće.

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Na primjeru mirovine od 583 eura porezni limit umirovljenik prelazi za 23 eura i taj se iznos gleda kao osnovica na koju plaća porez. Nakon srpanjskog usklađivanja mirovina, a s isplatom u rujnu, prosječna mirovina za kolovoz iznosila je 620 eura, jer HZMO u prosjek ne ubraja mirovine iz inozemstva. Toliku mirovinu ne prima većina umirovljenika, a za njih 60 posto ona je manja od 540 eura. Mirovinu višu od 800 eura prima 150 tisuća umirovljenika, ili njih 13,5 posto, a njih 269 tisuća prima mirovinu od 394 eura. Ipak, ministar financija Marko Primorac najavio je rast osobnog odbitka na 600 eura od 1. siječnja, što znači da se sve mirovine ispod toga iznosa neće oporezivati. Osobni odbitak tako raste za 40 eura, upravo onoliko koliko su u prosjeku rasle i mirovine.