Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu prema istom mjesecu prošle godine porasle za 1,6 posto, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, a u odnosu prema kolovozu porasle su za 0,3 posto. Time je nastavljen kontinuirani pad stope inflacije započet u rujnu prošle godine, uz stagnaciju u prva tri ovogodišnja mjeseca, kada se inflacija držala na razini od 4,1 posto. Godišnja stopa inflacije tako se drugi mjesec zaredom spustila ispod ciljane razine Europske središnje banke koja je stabilnost cijena odredila stopom od dva posto. Podsjetimo, inflacija u kolovozu iznosila je 1,8 posto, a u srpnju 2,2 posto.

Najveći doprinos inflaciji u rujnu ponovo su potaknule cijene usluga, koje su u odnosu prema lanjskom rujnu veće 6,2 posto, zatim cijene hrane, pića i duhana s rastom od 3,2 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda od 0,6 posto. Istodobno, cijene energije u odnosu prema lanjskom rujnu manje su čak 7,3 posto. Ako se promatraju potrošačke cijene u odnosu prema kolovozu, cijene energije također su zabilježile pad, i to za dva posto, pad bilježe i cijene usluga, za 0,7 posto, a u posljednjih mjesec dana cijene hrane, pića i duhana neznatno su porasle za 0,2 posto, pokazuju prve procjene inflacije za rujan DZS-a.

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila tri posto, čime se Hrvatska našla pri samom vrhu zemalja članica eurozone. Veću procijenjenu stopu inflacije od Hrvatske imaju Belgija (4,5 posto), Nizozemska (3,3 posto) i Estonija (3,2 posto), a blizu je i Slovačka s 2,9 posto. Stopu jednaku Hrvatskoj ima Grčka (tri posto), a ostale zemlje eurozone imaju manju procijenjenu međugodišnju stopu inflacije u rujnu od Hrvatske. Rujanska procijenjena stopa inflacije za cijelu eurozonu iznosi 1,8 posto, a najblaži rast cijena zabilježila je Irska, od 0,2 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu prema kolovozu, cijene mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj su pale prvi put od početka godine, i to za 0,6 posto, pokazuju izračuni Eurostata, a u kolovozu (u odnosu prema srpnju) bile su porasle tek za 0,1 posto.

Uz kontinuirani pad inflacije Hrvatska već 17. mjesec zaredom bilježi rast potrošnje. Prema objavljenim podacima DZS-a potrošnja u maloprodaji u kolovozu je veća 5,7 posto nego u istom mjesecu prošle godine, što je usporavanje u odnosu prema srpnju, kada je rast potrošnje iznosio 7,9 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 5,9 posto, a u prvih osam mjeseci ove godine promet je u maloprodaji realno porastao za 7,6 posto u odnosu prema prvih osam mjeseci prošle godine.

Trend pada inflacije je dobar, ali je važno da i cijene hrane i usluga dođu u okvire koji su realni, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković. Istaknuo je kako je međugodišnja stopa inflacije u rujnu od 1,6 posto najniža u posljednje tri godine. Kada je riječ o uslugama i hrani, smatra da se još uvijek osjeti utjecaj turističke sezone. Plenković je podsjetio na Vladine projekcije prema kojima bi rast BDP-a na razini cijele 2024. trebao iznositi oko 3,6 posto, a godišnja stopa inflacije oko tri posto. Najvažnijim ocjenjuje da Hrvatska, kako je rekao, lovi korak sa zemljama u EU-u, pogotovo onima koje su u EU ušle deset godina prije Hrvatske, i da po prosjeku razvijenosti na kraju trećega mandata trenutne Vlade dođe na oko 82 posto EU-ova prosjeka.

U jesenskim makroekonomskim projekcijama Hrvatske narodne banke navodi se da bi u ostatku 2024. i početkom 2025., zbog najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati prije negoli se ponovno nastavi trend njezina postupnog usporavanja. Također, HNB procjenjuje da bi se snažniji rast plaća od očekivanog mogao preliti u brži rast cijena, napose usluga, a inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da određeno smanjenje profita poduzeća ne nastavi donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća, napominju u HNB-u. Kada je riječ o cijenama usluga, koje stalno pridonose inflaciji, s protekom glavne turističke sezone HNB očekuje popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, a uz nastavak rasta domaće potražnje te daljnji dotok sredstava iz EU fondova, HNB očekuje "robustan" rast osobne potrošnje do kraja godine.