Teška dijagnoza, bilo da se radi o karcinomu, kroničnoj bolesti, bilo o opsežnom operativnom zahvatu, pacijenta u velikoj mjeri pogađa i financijski jer tijekom liječenja, ako je na bolovanju, ima smanjene prihode, a nerijetko ga bolest čini i ovisnim o pomoći okoline.

Kategorije pacijenata

Kad se osoba nađe u takvoj situaciji, u fokusu joj je liječenje, a ne razmišlja o tome na koja prava može računati. Korisnu informaciju o naknadama koje joj pripadaju uglavnom neće doznati od svog liječnika, nego mahom posve slučajno, od drugih koji se nađu u sličnoj situaciji.

“Kad sam prije dvije godine operirana od raka dojke, nitko mi u bolnici nije dao ni osnovne informacije o tome da imam pravo na nekakvu naknadu, na poreznu olakšicu, na dva grudnjaka godišnje o trošku HZZO-a. Sve sam to doznala od drugih operiranih žena, i to tek kasnije, pa sam dio novca koji mi je pripadao izgubila", kaže Zagrepčanka M.R. (45), koja je tek na temelju informacija iz druge ruke došla do socijalne naknade od 79,36 eura mjesečno na rok od dvije godine. Toliko joj, naime, pripada na temelju smanjene funkcionalnosti nakon operacije. Umjesto da su joj već u bolnici dali sve informacije o postoperativnim pravima, tamo su, kaže, operiranim pacijenticama prodavali postoperativne kompresivne grudnjake na koje imaju pravo preko zdravstvenog osiguranja.

Da je informiranost pacijenata o njihovim socijalnim pravima doista niska, potvrđuju u udrugama pacijenata. "Ljudi najčešće ne znaju da bi se svi nakon dijagnoze trebali javiti u ispostavu Zavoda za socijalni rad, koji će ih uputiti na vještačenje. Iz dijagnoze, odnosno stanja pacijenta, mogu proizići različita prava, od inkluzivnog dodatka do porezne olakšice i drugih oblika pomoći", navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Pravo na takve naknade i olakšice nemaju samo onkološki bolesnici nego i različite kategorije drugih bolesnika. Također, neće svi onkološki bolesnici, kao ni oni drugi, ostvariti pravo na naknadu dok se vještačenjem ne utvrdi pripada li im ona. "U to ulaze razne kategorije bolesnika. Ako se radi o nekoj opsežnoj operaciji, uklanjanju dojke ili maternice, na primjer, pacijentice imaju pravo na takvu naknadu. Ili, recimo, reumatske bolesti, multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti. I osoba s dijabetesom, zbog oštećenja organa, može realizirati to pravo", navodi Belina. Najbolji način da saznaju svoja prava jest da se pacijenti jave u Zavod za socijalni rad, dodaje.

“Treba se javiti odmah nakon dijagnoze kronične ili neke teške akutne bolesti, a vještačenje se obično provodi nakon liječenja. Onda se utvrđuje tjelesno oštećenje i utjecaj na cjelokupno funkcioniranje. Prema tome, na temelju nalaza tijela vještačenja određuju sva prava koja pacijent ima. Ako pacijent ne može otići na vještačeje, on ima pravo na vještačenje u svojoj kući", kaže Belina. Ni liječnici, ističe, često ne znaju za ta prava pacijenata, pa je nedavno imao predavanje za liječnike iz doma zdravlja, gdje im je ukazao kakva pacijenti ostvaruju prava iz svih drugih sustava i pozvao ih da svoje pacijente upute na vještačenje.

Niz prava

Inkluzivni dodatak zamijenio je od ove godine tzv. doplatak za pomoć i njegu, koji se na temelju vještačenja od 2018. dodjeljivao pacijentima s težim posljedicama bolesti i liječenja. "Osobe s određenim stupnjem invaliditeta te s određenim vrstama oštećenja zdravlja, ovisno o tome na koji su način oštećene njihove funkcionalne sposobnosti, mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Pravo na inkluzivni dodatak razvrstano je u pet razina, ovisno o težini invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti", kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Napominju i kako prava nisu kvalificirana prema dijagnozama, nego prema tjelesnom oštećenju, stupnju invaliditeta i funkcionalnoj sposobnosti. Najmanji iznos inkluzivnog dodatka danas je 138 eura mjesečno. "Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je provesti postupak i utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a to utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak podnosi se područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema adresi prebivališta", poručuju iz tog ministarstva.

Prava, međutim, ima još, pa tako svi kojima je utvrđen teži ili teški stupanj invaliditeta mogu biti oslobođeni plaćanja naknade za dopunsko zdravstveno osiguranje, ako podnesu zahtjev HZZO-u. Mogu zatražiti i jednokratnu naknadu koja se priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog izvanrednih troškova ne može podmiriti osnovne životne potrebe. HZMO-u se podnosi zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja nastalog kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.