Prije 10 godina mnogi su suvlasnici u višestambenim zgradama morali ugraditi tzv. razdjelnike topline. Tadašnji ugovori vrijedili su 10 godina i sada oni istječu te se mnogi pitaju što napraviti dalje.

Stanarima višestambenih zgrada u Zagrebu kojima su ugrađeni razdjelnici topline na kućne adrese stigla su nedavno upozorenja kako su zbog isteka vijeka trajanja baterije tih uređaja dužni zamijeniti sve razdjelnike novim uređajima.

Studija isplativosti

Podsjetimo, ugradnja razdjelnika regulirana je Zakonom o tržištu toplinske energije koji je donijela Vlada na čijem je čelu tada bio SDP-ov Zoran Milanović, a ministar gospodarstva je bio HNS-ovac Ivan Vrdoljak. Zakonom se obvezuje korisnike stambenih i poslovnih prostora koji su spojeni na zajedničko mjerilo toplinske energije na ugradnju uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnika) ili mjerila toplinske energije i uređaja za regulaciju odavanja topline – termostatskih radijatorskih setova (termostatski ventili i glave). Zakon je bio podosta osporavan, no kazne za njegovo neprovođenje bile su toliko velike da su mnogi predstavnici stanara zgrada učinili sve da ga ispoštuju čak i kada su stanari zbog toga negodovali. Zakonom su bili propisani rokovi ugradnje razdjelnika za zgrade koje imaju više od 70 stambenih ili poslovnih prostora najkasnije do 31. prosinca 2015., a za zgrade koje imaju od dva do 70 stambenih ili poslovnih prostora – najkasnije do 31. prosinca 2016. Do sredine 2023. godine razdjelnike je ugradilo nešto više od 100.000 kućanstava. Svih ovih deset godina otkad su ugrađeni prvi razdjelnici vode se rasprave jesu li građani prevareni i jesu li uopće uštedjeli njihovom ugradnjom ili je pak netko profitirao donošenjem toga zakona. Razdjelnike do danas nije ugradilo gotovo sto tisuća kućanstava. S ugradnjama razdjelnika topline se usporilo već 2018., a dio je i onih koji su ugradili razdjelnike, a u međuvremenu raskinuli ugovore i vratili se na stari način grijanja po četvornom metru stana. Tijekom 2017. načinjena je velika studija isplativosti, a zaključak je bio kako, generalno gledajući, razdjelnici nisu isplativi, no u računicu su ubrojeni troškovi koji zapravo s mjerenjem i raspodjelom nemaju veze. Zbog različitih cijena toplinske energije i specifične energetske potrošnje prije uvođenja razdjelnika, ali i prosječno ostvarenih ušteda, negdje je ugradnja isplativa.

Od deset građana s kojima smo uspjeli razgovarati i čiji su predstavnici stanara bili revni i požurili sa sklapanjem ugovora o uvođenju razdjelnika, šest je smatralo da u proteklom desetljeću nije ostvarilo uštede na grijanju, tri su zadovoljna što su uvela razdjelnike, a jedan je prihvatio uvođenje razdjelnika zdravo za gotovo jer je to zakon propisao.

PIXSELL

Pritisak i ucjena

“Prve sam sezone grijanja s ugrađenim razdjelnicima išao štedjeti i stavljao ventile na brojku 3. Temperatura u stanu je bila 16 ili 17 stupnjeva, možda i manje, i zapravo nije bilo ugodno sjediti bez dodatnog pokrivača. Sljedeće smo sezone grijanja odlučili ventile staviti na 5 i temperatura u stanu je bila 23 ili 24 stupnja. Ono što me zaprepastilo je činjenica da su računi bili jednaki onima kada su ventili bili na 3. I svih sljedećih sezona držimo na 5 ventile tamo gdje najviše boravimo. Shvatio sam da se radi o prijevari, to više što se iz brojki koje pokazuje razdjelnik ne može znati kolika će mi cijena grijanja biti. Na mjernom satu za električnu energiju možete bar približno izračunati koliko ćete struje potrošiti. Tako je i na vodomjeru, ali na razdjelniku je to prava enigma", pojašnjava jedan od nezadovoljnih stanara zgrade koji vjeruje da će nakon isteka desetogodišnjeg ugovora biti za povratak na staro. Pitali smo ga kako gleda na pisma koja su dobili vlasnici stanova s ugrađenim razdjelnicima kojima ove godine istječe desetogodišnji ugovor. Smatra da je isticanje kazni u rasponu od 1327,23 do 6636,14 eura klasičan primjer pritiska i ucjene. "Mi smo razdjelnike ugradili 2015. i prije sljedeće sezone grijanja, 2025. godine očekujem da i nama pošalju takva pisma. Bilo bi dobro da ljudi mogu bar približno izračunati koliko će platiti i prije nego što im se ispostavi račun", tvrdi naš sugovornik iz Osijeka.

Tanja Popović Filipović, predsjednica osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača, smatra da je priča o ugradnji razdjelnika puna nelogičnosti. “Čini se da su za potrošače potpisani štetni ugovori i da su ih morali potpisati jer nije bilo druge opcije. Smatram da bi taj zakon trebao ići na ispitivanje ustavnosti. Možda je i namjera zakonodavca bila pozitivna kako bi se građanima smanjio trošak grijanja, ali očito da je njegova provedba i realizacija promašaj”, tvrdi Tanja Popović Filipović.