U Osijeku se 2. listopada u organizaciji Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i osječkog Pravnog fakulteta održava konferencija pod nazivom "Aktualnosti u provedbi ZNTP-a". Tim smo povodom razgovarali s dr. sc. Mirtom Kapural, predsjednicom Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te je pitali da nam objasni koje je prednosti u praksi donio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je u Hrvatskoj, uz neke izmjene i dopune, u primjeni sedam godina.

- Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP) u punoj je primjeni od 1. travnja 2018., a do sada je dva puta mijenjan i dopunjavan. Cilj je ZNTP-a uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, prije svega dobavljači (posebno proizvođači), kao pregovarački slabija strana. Dakle, on je usmjeren prije svega na karike u opskrbnom lancu koje prethode odnosu trgovca u maloprodaji i krajnjeg potrošača.

Pozitivne promjene

Koje su pozitivne promjene?

- Već u prve dvije godine od početka njegove pune primjene uočeno je da je Zakon donio pozitivne promjene u dotadašnjem obrascu poslovanja koji su pogodovali trgovcima/kupcima. Zakonom su se uredili okviri za nove odnose, pri čemu se dio (neželjenih i štetnih za dobavljače) pojava, koje su postojale, zabranio ili su se prakse uredile na način koji je održiv za obje strane; i dobavljače i trgovce. U bitnom, pozitivni učinci provedbe Zakona očitovali su se prije svega u većoj pravnoj sigurnosti postignutoj propisivanjem obveznog sadržaja i oblika ugovora, pridržavanjem ugovornih obveza, pravila za izdavanje računa i pravila vezanih uz primjenu vlastitih općih uvjeta poslovanja. Zatim uvođenju financijske discipline u poštivanju izvršavanja propisanih rokova plaćanja te slijedno tome i povećanju likvidnosti u sektoru poljoprivrede i hrane, budući da su rokovi plaćanja ograničeni na 30 dana za svježe proizvode i 60 dana za ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Došlo je također do rasterećenja proizvođača od velikih neizvjesnosti i troškova koji su prije postojali u odnosu dobavljača s kupcima-trgovcima, a posebno u odnosu na komforno ponašanje trgovaca glede ugovora, raskida ugovora te prebacivanja svih rizika na dobavljače.

Koliko je AZTN pokrenuo upravnih postupaka i koliko ih je do sada okončano i na koji način?

- Da je Zakon primjenjiv i da se doista i primjenjuje, može se zaključiti i iz rezultata dosadašnjeg rada Agencije, koja je od početka pune primjene toga zakona do danas okončala 47 upravnih postupaka te smo ukupno donijeli 28 rješenja o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama, od kojih je samo jedno rješenje poništeno od Upravnog suda, a u povodu žalbe tužitelja protiv nove presude u toj upravnoj stvari trenutno se još uvijek vodi žalbeni postupak pred VUSRH-om. Osim što postupa na temelju predstavki i informacija o mogućim kršenju Zakona, utvrđujući pri tome postoje li uvjeti za pokretanje upravnog postupka po službenoj dužnosti, AZTN aktivno provodi ispitivanja s ciljem utvrđivanja jesu li kupci uskladili svoje poslovanje s odredbama ZNTP-a. U situacijama kada utvrdi da postoje sporne ili nejasne odredbe ugovora ili da njihova provedba nije u skladu sa Zakonom, pokreće upravni postupak po službenoj dužnosti u okviru kojeg utvrđuje sve činjenice i okolnosti konkretnog slučaja, na temelju kojih donosi odluku o tome je li doista do povrede i došlo. Stoga je i ovaj zakon uz tradicionalni propis čija je provedba u nadležnosti AZTN-a, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja kojim se osigurava da poduzetnici ne postupaju na način kojim se ograničava ili narušava tržišno natjecanje, odličan alat za suzbijanje nepoželjnih postupanja kupaca poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema njihovim dobavljačima.

Možete li nam reći na koje ste najčešće primjere nepoštenih trgovačkih praksi naišli?

- Najčešće utvrđene povrede ZNTP-a su one nepoštene trgovačke prakse koje se tiču rokova plaćanja u rokovima dužim od 30 dana za pokvarljive poljoprivredne proizvode odnosno 60 dana za ostale poljoprivredne proizvode i propusta vezanih uz sadržaj ugovora u pisanom obliku te općih uvjeta poslovanja, kao i u nekim slučajevima nedovoljno definirano mjesto isporuke. Za spomenute nepoštene trgovačke prakse AZTN je ukupno izrekao novčane kazne u iznosu od 1.244.163,61 eura (u državni proračun uplaćeno 756.798,30 eura) te su kažnjeni gotovo svi trgovci.

Koja je najveća izrečena kazna?

- Najveća do sada izrečena kazna u postupcima okončanima po odredbama ZNTP-a iznosi 172.539,65 eura, a izrečena je kupcu – trgovcu u maloprodaji Spar Hrvatska d.o.o.

Niz tema u Osijeku

Kakva je suradnja AZTN-a s ostalim državnim tijelima i inastitucijama pri određivanju pravila igre?

- Željela bih istaknuti kako je učinkovita zaštita tržišnog natjecanja temelj tržišnog gospodarstva i uvjet njegova jačanja kojim se potiču inovacije, a potrošačima omogućavaju koristi u obliku većeg izbora, bolje kvalitete proizvoda i usluga i nižih cijena. Međutim, da bi se tržišno natjecanje zaštitilo, nije dovoljan samo angažman AZTN-a nego je potrebno aktivno djelovanje svih državnih tijela u stvaranju jasnih i provedivih pravila tržišnog natjecanja, podržavanje i poštovanja tih pravila od svih sudionika na tržištu te osobito jačanje kulture tržišnog natjecanja u društvu u cjelini. AZTN veliki dio svojih aktivnosti usmjerava na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja odnosno na razvoj kulture tržišnog natjecanja. Ovo su izrazito važne aktivnosti kojima se podiže razina svijesti o značenju propisa o tržišnom natjecanju i koristima koje tržišno natjecanje donosi građanima i potrošačima, čime se gradi kultura poštovanja propisa o tržišnom natjecanju te djeluje preventivno na moguće povrede prava tržišnog natjecanja. AZTN smatra suradnju s drugim institucijama izrazito važnom u promicanju znanja o propisima koje provodi, pa u tu svrhu ima potpisane sporazume o suradnji sa svim drugim sektorskim regulatorima, Državnom komisijom za nadzor postupaka javne nabave, DORH-om, kao i pravnim i ekonomskim fakultetima u RH.

Kakva su vaša očekivanja od nadolazeće konferencije?

- Nastojat će se vidjeti kakvo je stanje trenutno te što se eventualno može učiniti u vezi sa samim zakonom i/ili njegovom provedbom da bi ga se učinilo što učinkovitijim. Očekujemo, dakako, puno kvalitetnih rasprava i prijedloga jer su među najavljenim sudionicima potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, zatim Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a, a u panelima će svoja razmatranja tema dati stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske poljoprivredne komore i AZTN-a koji su sudjelovali u izradi zakona. Posebno nam je drago što je ovo prva konferencija posvećena isključivo ovom dijelu nadležnosti AZTN-a i da smo za nju odabrali upravo grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju kao područje koje je uvijek bilo orijentirano poljoprivredi. Na samoj konferenciji sudionici će moći čuti više o samoj provedbi ZNTP-a, kao i koje su to najčešće nepoštene trgovačke prakse u primjerima iz prakse AZTN-a, ali i susjedne nam Slovenije. Iskoristit ću priliku i pozvati sve zainteresirane na konferenciju pod nazivom "Aktualnosti u provedbi ZNTP-a" koja će se održati 2. listopada od 10 do 14 sati na Pravnom fakultetu u Osijeku, koji je ujedno i suorganizator ovog događanja zajedno s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja.

Odmah nakon ove konferencije u Osijeku ćete održati još jednu konferenciju s međunarodnim karakterom?

- Tako je, riječ je o međunarodnoj konferenciji o tržišnom natjecanju, koja će se održati 3. i 4. listopada, također na Pravnom fakultetu u Osijeku, pod nazivom "Mogućnosti i granice prava tržišnog natjecanja - globalni trendovi, regionalna perspektiva" u organizaciji Jean Monnet South and East European Competition Law Center of Excellence i Hrvatskog društva za pravo i politiku tržišnog natjecanja. Ključne teme ove konferencije bit će digitalna tržišta i njihova regulacija, karteli u postupcima javne nabave, uloga prava tržišnog natjecanja u održivom razvoju i privatnopravna provedba prava tržišnog natjecanja. n