Buduće generacije maturanata državnu će maturu polagati u skladu s točno utvrđenim pragovima prolaznosti. Na idućoj maturi, koja će se održati u školskoj godini 2024./25., primijenit će se dva praga prolaznosti, a osim toga uvode se i jedinstveni pragovi za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan. Za ocjenu dobar trebat će tako postići najmanje 50 posto točnih odgovora, za vrlo dobar 70 posto, a za odličan 85 posto. Prag prolaznosti za ocjenu dovoljan iznosit će 25 posto za matematičko-prirodoslovno područje, a 30 posto za jezičnu komunikaciju i za društveno područje.

Zanimljivo je da se sada prvi put unaprijed objavljuju pragovi prolaznosti, i to punih osam mjeseci prije održavanja državne mature. Praksa je dosad bila da povjerenstvo Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) pragove za prolaznost ispita određuje tek nakon što su ispiti napisani.

U većini predmeta značit će to snižavanje praga u odnosu prema ranije postavljanim ljestvicama. Prag prolaznosti na ispitima državne mature iz matematike kretao se od 20 do 28,33 posto za višu razinu te od 22,5 do 27,5 posto za osnovnu razinu znanja, a sada će za sve razine iznositi 25 posto, kao i posljednje tri godine. Isti prag prolaznosti od 25 posto vrijedit će i za izborne predmete fiziku, biologiju, kemiju, geografiju i informatiku. Za ocjenu odličan iz ovih predmeta trebat će 85 posto točno riješenih zadataka, a prijašnjih se godina raspon praga za odličan kretao od 80 do 88 posto. Jedino će iz geografije definitivno biti teže dobiti peticu na maturi jer se iz tog predmeta ocjena odličan dosad dobivala već sa 82 posto.

Za hrvatski se jezik, kao i strane jezike, prag prolaznosti snižava na 30 posto. U posljednje četiri godine iznosio je 35 posto, a u nekim godinama kretao se i do 37 posto. Za ocjenu odličan bit će potrebno 85 posto, a na ovogodišnjoj su maturi pristupnici do petice mogli već i sa 81 posto. Za engleski i njemački jezik dosad je prag prolaznosti iznosio od 32 do 37 posto, a za odličan najmanje 86 posto, dok će se petica odsad dobivati sa 85 posto riješenosti. Za prolaznu ocjenu iz izbornih predmeta politika i gospodarstvo, psihologija, povijest, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk i etika također će trebati 30 posto točnih odgovora.

Prema riječima Vinka Filipovića, ravnatelja NCVVO-a, cilj je standardiziranje ispita i ujednačavanje kriterija za sva područja. “Ove promjene nisu na tragu očekivanja da što više maturanata prođe maturu, nego da unaprijed imaju jasne kriterije što se od njih očekuje za određenu ocjenu, što dosad nije bio slučaj”, poručuje Filipović.