Hrvatska će u listopadu u Dubrovniku organizirati sastanak na vrhu jugoistočne Europe i Ukrajine u cilju pružanja pune podrške toj napadnutoj zemlji, najavio je u razgovoru za Bloomberg TV premijer Andrej Plenković.

Osnovna namjera samita, rekao je Plenković, pokazati je solidarnost i potporu Ukrajini skupine zemalja koje imaju povijesne veze s ukrajinskim narodom.

"Želimo ih podržati u njihovim naporima za slobodu i teritorijalnu cjelovitost, ali jednako tako želimo vidjeti kako možemo osigurati da ukrajinsko gospodarstvo funkcionira dobro u okolnostima koje su često vrlo teške", kazao je.

Šef hrvatske vlade je sredinom rujna po treći puta posjetio Kijev od početka ruske agresije u veljači 2022. i tada je u razgovoru s predsjednikom Zelenskijem potvrđen dogovor da se u Dubrovniku organizira treći sastanak na vrhu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe.

Plenković je ponovio da će Hrvatska nastaviti pružati kontinuiranu političku, gospodarsku, humanitarnu i vojnu podršku ukrajinskom narodu.

Dodao je da je na europskoj razini Hrvatska sudjelovala u donošenju odluke o pružanju pomoći vrijedne 50 milijardi eura u sljedeće četiri godine.

"Radi se o potpori koja uistinu pomaže Ukrajini da funkcionira u trenutku kada je većina njezinih resursa usmjerena obrani i vojsci", dodao je.

Putin nenamjerno postao najveći promotor proširenja EU

Osvrnuvši se na proces proširenja EU-a, Plenković ocjenjuje da je ruski predsjednik Vladimir Putin nenamjerno postao najveći katalizator širenja Europske unije nakon što je njegova zemlja napala Ukrajinu 2022. 

"Tijekom posljednje dvije i pol godine vidjeli smo strateški zaokret u europskim prijestolnicama koje su otvorenije prema proširenju na šest zemalja jugoistočne Europe, ali i prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji", rekao je Plenković.

"Vjerujem da je Vladimir Putin bio najveći promotor proširenja".

EU je u lipnju pristao otvoriti pregovore s Ukrajinom i njezinim manjim susjedom Moldavijom o članstvu u europskom bloku.

Ranije ove godine čelnici EU također su se složili započeti razgovore s Bosnom i Hercegovinom, nastojeći je privući bliže Europi i suprotstaviti se rastućem ruskom utjecaju, dok se još pet zemalja zapadnog Balkana nalazi se u različitim fazama procesa pristupanja. 

"U sljedećih pet godina, posebice u mandatu nove Europske komisije, bit će zanimljivo vidjeti kako će svaka od njih napredovati i ispuniti kriterije", rekao je Plenković. "Uvijek smo spremni podržati napredak naših susjeda."

"Osobito smo voljni pomoći Bosni i Hercegovini, koja je zahvaljujući našoj inicijativi dobila odluku o početku pregovora o pristupanju. Nadamo se da će ta zemlja, koja je prirodni najbliži saveznik Hrvatske, brzo napredovati prema Europskoj uniji", dodao je.

Beogradu i Prištini, nastavio je Plenković, savjetujemo da nastave s dijalogom, istaknuvši pritom ključnu ulogu SAD-a i EU-a po tom pitanju.

Izbori u Americi

Upitan kako će ishod američkih predsjedničkih izbora utjecati na Europsku uniju i njegovu zemlju, premijer je ustvrdio da je Hrvatska dobro funkcionirala s različitim američkim administracijama.

"Surađivali smo dobro i s administracijom bivšeg predsjednika Trumpa i predsjednika Bidena, a o američkom narodu ovisi što će odlučiti", rekao je Plenković.

Smatra važnim da nakon izbora u studenom demokracija u SAD-u bude ojačana jer svi gledaju što se događa u Americi, podsjetivši da je, nažalost, nakon prethodnih izbora demokracija u Americi bila oslabljena. 

"Očekujemo demokratski proces i glatku tranziciju, kakva god ona bila, ovisno o odluci američkog naroda", rekao je Plenković.