Osijek, 27. 09. 2024., umirovljenici; nasilje; nasilje nad umirovljenicima; umirovljenik; umirovljenicaSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
28.9.2024., 09:24
DRUŠTVENI PROBLEM KOJI ZAKON NIJE RIJEŠIO

Stare se osobe zapostavlja te često fizički, psihički i ekonomski zlostavlja

Sudovi se godišnje bave s približno 800 predmeta nasilja nad starijima, ali to je samo vrh ledenog brijega

Umjesto da dostojanstveno, okruženi ljubavlju i skrbi svoje odrasle djece i obitelji, žive svoje zlatne godine, brojne stare osobe žrtve su nasilja ili zanemarivanja.

Stoga je početkom 2018. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji starije osobe stavio u pravedniji položaj u pitanju nasilja i zanemarivanja, koje je postalo strogo kažnjivo, i uveo odredbu prema kojoj zlostavljanje i zanemarivanje starijeg i nemoćnog člana obitelji može biti kažnjeno zatvorom do 45 dana ili novčanom kaznom od tadašnjih 10.000 kuna, a čime je takvo postupanje ušlo u sferu kaznenog djela.

OHRABRITI STARIJE NA PRIJAVU NASILJA

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kaže da je potrebno napraviti više stvari da bi se starije osobe češće odlučile prijaviti nasilje koje trpe u obitelji te da bi nasilnici bili adekvatno kažnjeni, a društvo dobilo jasnu poruku da nasilje neće proći nekažnjeno. “Prvo, potrebno je ohrabrivati starije da prijave nasilje koje trpe jer se samo tako mogu zaštititi od njega, čemu može pridonijeti i podizanje svijesti upravo ovakvim objavama u medijima. Drugo, potrebno je educirati policiju i socijalne radnike o svim oblicima nasilja nad starijima da bi ga češće i bolje prepoznavali. To sam i preporučila MUP-u i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. Sada se, recimo, događa da češće prepoznaju je li bilo fizičkog nasilja, a ekonomsko ili psihičko nasilje ili zanemarivanje rjeđe primijete. Najprisutnije je to u obiteljima u kojima postoje različiti interesi oko imovine, pa se nasilje zapravo okarakterizira kao nesuglasica oko imovinskopravnih pitanja, što je potpuno pogrešno. I treće, što je također moja preporuka iz Izvješća, vjerujem da bi bilo iznimno korisno i da Ministarstvo rada izradi smjernice postupanja u slučaju psihičkog, emotivnog i ekonomskog nasilja, koje postoje za slučajeve fizičkog nasilja, ali ne i drugih oblika. Pri tome bi smjernice trebale uvažavati specifičnosti svake skupine, jer postoje neke specifičnosti kada je riječ o osobama starije dobi kao žrtvama nasilja”, kaže pučka pravobraniteljica.

Crne brojke

U Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH), koji problematiku i definiranje zakonskih rješenja prati vrlo aktivno i inicira brojne prijedloge, kažu kako do poboljšanja položaja starijih u tom smislu, iako se sada to sankcionira i statistički bolje prati, nije došlo. Brojke su crne i izvan su fokusa javnosti, ocjenjuju.

“Starije osobe žrtva su ponajprije psihičkog, fizičkog, financijskog, tj. ekonomskog, emocionalnog, stambenog i drugog nasilja", kaže predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, čije riječi potvrđuju i u PU osječko-baranjskoj.

“Zabilježena su sva nasilja - psihička - verbalno ili neverbalno postupanje prema starijim osobama, nazivanje pogrdnim imenima, socijalno izoliranje, zabrana posjeta, ponižavanje, pretjerano kritiziranje i dr., financijska (novčano manipuliranje starijih osoba, ucjene, zlouporaba novca ili imovine, krivotvorenje, prijevare i drugo, a sve za vlastitu korist, potom tjelesna zlostavljanja (čin nasilja bez obzira rezultira li ono ozljedom ili ne), pa i zanemarivanja, odnosno nebriga o starijima iznad 65 godina koji uključuje namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za život", navode u toj PU, kao i to da su počinitelji sankcionirani podnošenjem prijava nadležnim sudovima.

STARCA ZAKLJUČALI U VIKENDICU

Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović navodi slučaj kada su žena i muškarac zbog imovinskih razloga dementnog starca zaključali u vikendicu s rešetkama na prozorima, ostavivši ga u donjem rublju. Hranu su mu donosili povremeno. “Vikao je i čuli su ga susjedi te slučaj prijavili policiji. Počiniteljima je sudskim putem izrečena - psihosocijalna mjera tretmana zaustavljanja nasilja, zanemarivanja. Drugim riječima, tretmanom su morali naučiti da su ga morali osloboditi. Ocijenjeno je da je to zlostavljanje, zapostavljanje iz neznanja i neinformiranosti, poput nenamjernog zlostavljanja, nenamjernog zanemarivanja, a ja bih ga nazvala vrlo čestim načinom zapostavljanja, zanemarivanja starijih osoba”, navodi Petrović, upozoravajući na praksu - “nenamjernog” ponašanja u ovoj problematici.

U Uredu pučke pravobraniteljice ističu kako se sudovi godišnje bave s nešto više od 800 predmeta nasilja nad starijima u obitelji - lani su bile 854 žrtve starije dobi, u 2022. ih je bilo 825, a 2021. njih 834. "Udaranje, prijetnje, učestalo vikanje, skrivanje mirovine, zaključavanje prostorija u domu, nedavanje lijekova ili vode – sva ova ponašanja mogu se smatrati nasiljem nad starijima u obitelji. Ali stariji ljudi trpe nasilje u obitelji puno češće nego što to pokazuju službene brojke. To dokazuju istraživanja u kojima se stariji osjećaju slobodnije govoriti, pa kažu da ne vjeruju da bi prijava išta promijenila, ne vjeruju institucijama ili smatraju da im nema tko pomoći, a kažu i da ih je sram prijaviti svoje bližnje ili ih je strah što će se nakon toga događati", kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“U javnom prostoru sve se više govori o nasilju, prije svega onom obiteljskom i među starijima, ali to još nije dovoljno, a broj onih za koje možemo očekivati da će u dobi 65+ doživjeti nasilje sve je veći. I inače je prisutno na svakom koraku i postalo je sastavni dio diskriminacije te populacije ne samo u obitelji nego i od znanaca, susjeda, lopova...", kaže Petrović i navodi ishod istraživanja iz 2008. koje je rezultiralo time da je 61 % ispitanih unatrag godinu dana doživjelo neki oblik nasilja, najčešće psihičko, a drugo je materijalno, financijsko. Ispitano je tada tisuću starijih osoba, a kao počinitelji nasilja u obitelji isplivali su suprug, sin, drugi članovi obitelji.

Jasna A. Petrović

Sindikat umirovljenika Hrvatske

TEŠKO JE OTKRITI EKONOMSKO ZLOSTAVLJANJE

U Sindikatu umirovljenika upozoravaju i na nevidljivo financijsko nasilje nad starim osobama. “Je li nasilje ako otac prijavi sina jer mu kao kockar stalno uzima novac, pa starac ostaje gladan, nema ni za lijekove i slično? I tako sve dok jednom ne dođe i do fizičkog nasilja nad njim?! Tu je i zloporaba kartica. Forsiraju se bankomati, a mnogi su stari roditelji baš zbog zloporabe kartica za to da dobivaju mirovinu poštom, na kućni prag, u ruke”, kaže Petrović, upozoravajući kako je ekonomsko zlostavljanje teško i otkriti. Crna praksa pokazuje kako sada ima i krivotvorenja potpisa da bi se fabriciralo darivanje zemljišta, zloporabe punomoći kako bi se mogla prodati imovina, poseže se i za lažnim predstavljanjem, krađama, prijevarama, provalama u kuće starih osoba, ubojstvima. Brojke kažu da su žrtve nasilja nad starijima češće žene. Brojne su samice, često živeći u zoni siromaštva. To potvrđuju i u PU osječko-baranjskoj, u kojoj kažu da je 2019. prijavljeno 68 prekršaja na štetu osoba starijih od 65 godina, od kojih je 18 oštećenih muškaraca i 50 žena. “Tijekom 2020. prijavljeno je takvih 56 prekršaja, od kojih su 22 oštećena muškarca i 34 žene. U 2021. prijavljen je 51 prekršaj na štetu starijih od 65 godina, od kojih je 18 oštećenih muškaraca i 33 žene. Tijekom 2022. takvih prekršaja je bilo 44, oštećeno je 14 muških i 30 ženskih osoba, a u 2023. su bila 62 takva prekršaja, od kojih je oštećenih 25 muškaraca i 37 žena.

Ostaju bez imovine

“Vrh je to ledenog brijega. Broj starijih osoba žrtava nasilja crna je brojka, i država i njezine institucije direktni su krivac za to. Ministarstvo rada zida nekakve centre, što je jako korisno i dobro, ali ne prepoznaju ovu problematiku", kaže Petrović i dodaje da je nedavno Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba došlo do podatka, a o temi ispitivanja na uzorku od 430 ispitanika, da svaka peta osoba starije životne dobi doživi nasilje.

Ističe se i oblik ekonomskog nasilja - starijim osobama oduzima se mirovina i tjera ih se, da bi im se dao ručak ili ih se presvuklo, vodilo liječniku, da prepišu vlasništvo nad kućom i slično. Dolazi se tako do sramotnog fenomena ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ta dva termina starijima su slična, ali i sugestivna, pogotovo "ugovor o dosmrtnom uzdržavanju", gdje ta populacija uglavnom misli kako je riječ o uzdržavanju do njihove smrti. Stavljanjem svoga potpisa na ugovor pravno širom otvaraju vrata da druga strana istog trena postaje vlasnik njihove imovine, pa mnogi stariji završavjau zbog toga na ulici. U SUH-u stalno upozoravaju na to. "Bili smo u radnoj skupini koja je i osnovana na našu inicijativu o tome da se ukinu dosmrtni ugovori, no pravnici, odvjetnici i socijalne službe bili su protiv toga", upozorava Petrović. Navodi potresan slučaj iz Like. "Nakon što im je majka potpisala ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, brat i sestra zaključali su ju u stanu i vezali za radijator kako se, rekli su, ne bi ozlijedila. Nisu joj nosili hranu", ispričala je Petrović. Ponovno su susjedi bili ti koji su prijavili slučaj i upravo su susjedi među najčešćim prijaviteljima nasilja nad starijim osobama, što je znak da okolina sve manje okreće glavu od tog problema.