Umjesto da dostojanstveno, okruženi ljubavlju i skrbi svoje odrasle djece i obitelji, žive svoje zlatne godine, brojne stare osobe žrtve su nasilja ili zanemarivanja.

Stoga je početkom 2018. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji starije osobe stavio u pravedniji položaj u pitanju nasilja i zanemarivanja, koje je postalo strogo kažnjivo, i uveo odredbu prema kojoj zlostavljanje i zanemarivanje starijeg i nemoćnog člana obitelji može biti kažnjeno zatvorom do 45 dana ili novčanom kaznom od tadašnjih 10.000 kuna, a čime je takvo postupanje ušlo u sferu kaznenog djela.

Crne brojke

U Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH), koji problematiku i definiranje zakonskih rješenja prati vrlo aktivno i inicira brojne prijedloge, kažu kako do poboljšanja položaja starijih u tom smislu, iako se sada to sankcionira i statistički bolje prati, nije došlo. Brojke su crne i izvan su fokusa javnosti, ocjenjuju.

“Starije osobe žrtva su ponajprije psihičkog, fizičkog, financijskog, tj. ekonomskog, emocionalnog, stambenog i drugog nasilja", kaže predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, čije riječi potvrđuju i u PU osječko-baranjskoj.

“Zabilježena su sva nasilja - psihička - verbalno ili neverbalno postupanje prema starijim osobama, nazivanje pogrdnim imenima, socijalno izoliranje, zabrana posjeta, ponižavanje, pretjerano kritiziranje i dr., financijska (novčano manipuliranje starijih osoba, ucjene, zlouporaba novca ili imovine, krivotvorenje, prijevare i drugo, a sve za vlastitu korist, potom tjelesna zlostavljanja (čin nasilja bez obzira rezultira li ono ozljedom ili ne), pa i zanemarivanja, odnosno nebriga o starijima iznad 65 godina koji uključuje namjerno ili nenamjerno nepružanje osnovnih uvjeta za život", navode u toj PU, kao i to da su počinitelji sankcionirani podnošenjem prijava nadležnim sudovima.

U Uredu pučke pravobraniteljice ističu kako se sudovi godišnje bave s nešto više od 800 predmeta nasilja nad starijima u obitelji - lani su bile 854 žrtve starije dobi, u 2022. ih je bilo 825, a 2021. njih 834. "Udaranje, prijetnje, učestalo vikanje, skrivanje mirovine, zaključavanje prostorija u domu, nedavanje lijekova ili vode – sva ova ponašanja mogu se smatrati nasiljem nad starijima u obitelji. Ali stariji ljudi trpe nasilje u obitelji puno češće nego što to pokazuju službene brojke. To dokazuju istraživanja u kojima se stariji osjećaju slobodnije govoriti, pa kažu da ne vjeruju da bi prijava išta promijenila, ne vjeruju institucijama ili smatraju da im nema tko pomoći, a kažu i da ih je sram prijaviti svoje bližnje ili ih je strah što će se nakon toga događati", kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

“U javnom prostoru sve se više govori o nasilju, prije svega onom obiteljskom i među starijima, ali to još nije dovoljno, a broj onih za koje možemo očekivati da će u dobi 65+ doživjeti nasilje sve je veći. I inače je prisutno na svakom koraku i postalo je sastavni dio diskriminacije te populacije ne samo u obitelji nego i od znanaca, susjeda, lopova...", kaže Petrović i navodi ishod istraživanja iz 2008. koje je rezultiralo time da je 61 % ispitanih unatrag godinu dana doživjelo neki oblik nasilja, najčešće psihičko, a drugo je materijalno, financijsko. Ispitano je tada tisuću starijih osoba, a kao počinitelji nasilja u obitelji isplivali su suprug, sin, drugi članovi obitelji.

Ostaju bez imovine

“Vrh je to ledenog brijega. Broj starijih osoba žrtava nasilja crna je brojka, i država i njezine institucije direktni su krivac za to. Ministarstvo rada zida nekakve centre, što je jako korisno i dobro, ali ne prepoznaju ovu problematiku", kaže Petrović i dodaje da je nedavno Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba došlo do podatka, a o temi ispitivanja na uzorku od 430 ispitanika, da svaka peta osoba starije životne dobi doživi nasilje.

Ističe se i oblik ekonomskog nasilja - starijim osobama oduzima se mirovina i tjera ih se, da bi im se dao ručak ili ih se presvuklo, vodilo liječniku, da prepišu vlasništvo nad kućom i slično. Dolazi se tako do sramotnog fenomena ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ta dva termina starijima su slična, ali i sugestivna, pogotovo "ugovor o dosmrtnom uzdržavanju", gdje ta populacija uglavnom misli kako je riječ o uzdržavanju do njihove smrti. Stavljanjem svoga potpisa na ugovor pravno širom otvaraju vrata da druga strana istog trena postaje vlasnik njihove imovine, pa mnogi stariji završavjau zbog toga na ulici. U SUH-u stalno upozoravaju na to. "Bili smo u radnoj skupini koja je i osnovana na našu inicijativu o tome da se ukinu dosmrtni ugovori, no pravnici, odvjetnici i socijalne službe bili su protiv toga", upozorava Petrović. Navodi potresan slučaj iz Like. "Nakon što im je majka potpisala ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, brat i sestra zaključali su ju u stanu i vezali za radijator kako se, rekli su, ne bi ozlijedila. Nisu joj nosili hranu", ispričala je Petrović. Ponovno su susjedi bili ti koji su prijavili slučaj i upravo su susjedi među najčešćim prijaviteljima nasilja nad starijim osobama, što je znak da okolina sve manje okreće glavu od tog problema.