Čelnik Hezbolaha, ubijen u 64. godini, živio je skrivajući se od atentata
Hassan Nasrallah, koji je Hezbolah od gerilske frakcije pretvorio u najmoćniju političku silu u Libanonu, ubijen je u izraelskom napadu u petak, rekla je izraelska vojska, a izvor blizak miliciji je rekao da je ona "izgubila kontakt" s Nasrallahom od petka navečer, no nije potvrdio njegovu smrt.
Uz podršku Teherana, Nasrallah je vodio Hezbolah kroz desetljeća sukoba s Izraelom, nadgledao njegovu transformaciju u vojnu silu s regionalnim utjecajem te postao jedna od najistaknutijih arapskih ličnosti.
Nasrallah je bio jedina osoba u Libanonu koja je imala moć voditi rat ili sklapati mir, no živio je u tajnosti kako bi izbjegao da Izrael, zakleti neprijatelj njegovog pokreta, izvrši atentat na njega.
Imao je kultni status među svojim šijitskim pristašama, arsenal oružja značajno veći i moderniji od libanonske stajaće vojske i velik utjecaj u libanonskim institucijama.
Rijetko se pojavljivao u javnosti otkako je njegov pokret vodio razarajuć rat s Izraelom 2006.
Nasrallah se 2011. pojavio na religijskoj povorci u južnom predgrađu Bejruta te kratko pozdravio simpatizere prije nego što se okupljenima obratio videom iz nepoznate lokacije.
U intervjuu 2014. za libanonske novine Al-Akbar, Nasrallah je rekao da "Izraelci promoviraju tvrdnju da živim daleko od ljudi, da ih ne vidim ili komuniciram s njima".
Kazao je da redovito mijenja mjesta na kojima spava, no porekao je da živi u bunkeru.
"Svrha sigurnosnih mjera je da se kretanje drži u tajnosti, no to me ne sprečava u tome da se krećem okolo i vidim što se zbiva", dodao je.
Nasrallah se povremeno fotografirao pored drugih vođa proiranskih skupina na Bliskom istoku.
Vjeruje se da je veoma malo ljudi znalo gdje je živio. Dužnosnici i novinari koji su susreli Nasrallaha u proteklih nekoliko godina opisali su stroge sigurnosne mjere zbog kojih nisu mogli znati kamo ih se odvodi.
Velika većina njegovih govora u posljednja dva desetljeća snimljena je i emitirana iz tajne lokacije.
Podrška za Hamas
Nadaren javni govornik, 64-godišnji Nasrallah bio je stručnjak za takt te je spretno koristio humor kako bi omalovažio svoje neprijatelje i bijes kako bi nadahnuo svoju miliciju s 100.000 pripadnika.
Bradat religijskih vođa s naočalama uvijek je nosio tradicionalnu odjeću i crni turban, koji ga ističe kao potomka proroka Muhameda.
Bio je oženjen, a nadživjelo ga je četvero djece.
Za glavnog tajnika Hezbolaha izabran je 1992. kada su mu bile samo 32 godine nakon što je izraelski vojni helikopter ubio njegovog prethodnika Abasa al-Musawija.
Hezbolah je jedina skupina koja je odbila položiti oružje nakon što je 15-godišnji građanski rat u Libanonu završio 1990., a Nasrallah je ustrajao u tome da Izrael i dalje predstavlja egzistencijalnu prijetnju.
Otkako je palestinski saveznik skupine Hamas napao Izrael 7. listopada, Hezbolah gotovo svakodnevno razmjenjuje vatru s izraelskim snagama uzduž libanonsko-izraelske granice.
Politička sila
Nasrallah je rođen u osiromašenom sjevernom predgrađu Bejruta 31. kolovoza 1960. kao jedno od devetero djece siromašnog trgovca iz malog južnog sela Bazurije.
Tri godine studirao je politiku i Kuran u sjemeništu u iranskom šijitskom svetom gradu Nadžafu prije nego što je odande izbačen 1978. kada se pretežito sunitska vlada okrenula protiv šijitskih aktivista.
Potom se intenzivno uključio u libanonsku politiku i stekao većinu svog ranog iskustva u šijitskoj miliciji Amal tijekom građanskog rata.
Međutim, odmetnuo se od Amala kada su izraelske snage napale Bejrut 1982. te postao jednim od osnivača Hezbolaha.
Svoj kultni status u Libanonu i drugim arapskim zemljama je stekao nakon što je Izrael povukao svoje vojnike iz južnog Libanona pod nemilosrdnim napadom Hezbolaha u svibnju 2000., čime je okončana 22-godišnja okupacija pograničnog područja.
S Nasrallahom na čelu, Hezbolah je od gerilske frakcije postao najmoćnija politička sila u zemlji.
Mnogi šijiti u Libanonu cijene Hezbolah zbog podržavanja lokalnih humanitarnih organizacija, izgradnje zdravstvenih i obrazovnih usluga u svojim uporištima i pomaganja svojih najpotrebitijih pristaša.
No, u podijeljenom Libanonu, mnogi također mrze miliciju, uključujući one koji žele državu bez sektaštva i s vladavinom prava.
Osobna popularnost Nasrallaha je narasla diljem arapskog svijeta nakon što je primirjem, kojim su posredovali Ujedinjeni narodi, okončan sukob s Izraelom 2006., a potom se smanjila kada je poslao borce u Siriju kako bi pomogao režimu Bašara al-Asada u građanskom ratu koji traje od 2011.