Izmjene i dopune šest poreznih zakona, kojima se uz ostalo uvodi porez na nekretnine i smanjenje maksimalnih iznosa poreza na dohodak, Ministarstvo financija poslalo je u javno savjetovanje, koje traje do 24. listopada.

Od 0,60 do 8 eura

Predloženim izmjenama porez na nekretnine uvodi se kao transformacija dosadašnjega poreza na kuće za odmor, no, za razliku od tog poreza, koji se ukida, a koji se kretao u rasponu od nula do pet eura po četvornom metru, porez na nekretnine od prvi siječnja iznosio bi od 60 eurocenti do 8 eura po kvadratu, što znači da bi porez trebao biti aktivan u svim gradovima i općinama, koji će samostalno određivati visinu poreza. Ipak, predviđeno je ukupno devet izuzetaka od plaćanja poreza na nekretnine, koji uključuju nekretnine što služe za stalno stanovanje, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje, zatim nekretnine javne namjene, kao i one koje služe institucionalnom smještaju osoba, nekretnine koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, nekretnine preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, nekretnine koje zbog prirodnih nepogoda nisu prikladne kao stambeni prostor, zatim na nekretnine za koje se utvrdi da je u njima onemogućena stambena namjena i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave. Također, sve nekretnine za koje Porezna uprava već ima evidentirano da su u dugoročnom najmu bit će izuzete iz plaćanja poreza na nekretnine.

Rješenja o obvezi plaćanja poreza na nekretnine obveznicima će slati tijela Porezne uprave ili jedinica lokalne samouprave. Za to će gradovi i općine morati osnovati stambeni fond u koji će ući sve nekretnine za koje se plaća komunalna naknada u iznosu propisanom za stambene objekte i vode se u bazi komunalne naknade, a iz fonda će automatski biti isključene nekretnine koje služe za stalno stanovanje, i to na temelju adrese prebivališta. No prijavu na adresu Porezna uprava neće smatrati dokazom da nekretnina služi za stalno stanovanje, odnosno stalno prebivalište morat će se dokazivati na drugi način – računima o potrošnji energije i komunalnih usluga HEP-a i komunalnih poduzeća. Drugim riječima, Porezna uprava ili lokalna jedinica podatke o stalnom prebivalištu prikupljat će od poduzeća koja imaju podatke o potrošnji energenata za određenu nekretninu, te će na temelju podataka o potrošnji moći vidjeli koristi li se nekretnina stalno ili povremeno, a u obzir će se uzimati i "središte životnih interesa osobe", odnosno poslovne i privatne veze poreznog obveznika, a sve kako bi se utvrdilo radi li se o stalnom ili fiktivnom prebivalištu.

Povećanje paušala

Rješenje o plaćanju poreza na nekretnine donosit će se za svaku kalendarsku godinu zaključno s 31. ožujka, a plaćat će se u roku od 15 dana od dana dobivanja rješenja. Sve promjene obveznik će morati prijaviti, posebno promjenu površine ili namjene nekretnine, u suprotnom može platiti od 1000 do 6630 eura kazne. "Pod pretpostavkama povećanja obuhvata oporezivanja na 600.000 nekretnina koje su prema procjenama trenutno identificirane kao prazne, prosječne površine praznih nekretnina od minimalno 80 kvadratnih metara i iznosa poreza od minimalno 0,60 eura po kvadratu, očekivani ukupni prihodi od poreza na nekretnine u 2025. godini iznosili bi 66,4 milijuna eura", procjenjuju u Ministarstvu financija.

Osim poreza na nekretnine, kojim se nastoji destimulirati kratkoročni najam, poreznim izmjenama kratkoročni će se najam dodatno opteretiti, i to enormnim povećanjem paušala za nekretnine koje se koriste za turistički najam. Predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada. On će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a na najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu. Pritom, naveo je ministar financija Marko Primorac početkom tjedna, donji prag za utvrđivanje iznosa poreza za kratkoročni najam u najrazvijenijim jedinicama raste za 653 posto, u drugoj skupini za 402 posto, trećoj za 51 posto, a u četvrtoj ostaje praktično isti, dakle 20 eura. n