Građanska inicijativa Stanari zajedno priopćila je u petak kako je Ministarstvo prostornoga uređenja uputilo Ministarstvu pravosuđa na nadležno postupanje njezine prijedloge, što smatra pomakom u rješenju problema nagomilane apartmanizacije u Hrvatskoj.

Stanari zajedno ranije su uputili apel Ministarstvu prostornog uređenja da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izmijeni tako da zaštiti građane od stambene krize, te su zatražili da se višestambene zgrade deapartmaniziraju i da stanovi opet imaju funkciju stanovanja. Kažu da su svim relevantnim institucijama predložili izmjenu i dopunu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te održavanje tematske sjednice Hrvatskoga sabora.

“Prema saborskoj raspravi o temi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima očito je da su gotovo svi politički akteri u Hrvatskoj svjesni opasnosti za kvalitetu života njezinih stanovnika kao i da ovakav zakon ne rješava pitanje prava na stanovanje i prava vlasnika u višestambenim zgradama”, smatraju u Inicijativi. “Deapartmanizacija Hrvatske nije političko, već nacionalno pitanje našeg opstanka i ako želimo mlade ljude zadržati u svojoj zemlji, sada je pravo vrijeme za ispravne poteze”, poručuju. Traže da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju i da stanovi u njima opet imaju svoju funkciju, a to je stanovanje. Upozoravaju na negativne trendove koji su se posljednjih godina pojavili zbog bujanja apartmanizacije, što se, kažu, direktno odražava na cijelo stanovništvo.

U Inicijativi kažu da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj je dopušteno da se svi stanovi u zgradi registriraju kao apartmani za kratkoročni najam. Navode da se prema objavama u medijima procjenjuje da je čak 15.000 stanova u Splitu, gradu od 160.000 stanovnika, potpuno prazno, odnosno da čak nisu ni u kratkoročnom najmu. Kažu da investitori iz Hrvatske i Europe koji žele na brzinu ostvariti veliki povrat na svoju investiciju kupuju stanove kako bi ih, nakon porasta cijene, prodali te da su prosječne cijene stanova u Splitu od 2015. porasle za gotovo 70 posto. Ističu i da je u Europi Split 2022. bio četvrti najskuplji grad po cijenama nekretnina u odnosu prema visini prihoda, a cijene i dalje rastu. U odnosu prema 2023., prosječna cijena stana u Splitu viša je u 2024. daljnjih devet posto. Ocjenjuju da je situacija zbog špekulativne kupnje i kupnje u svrhu kratkoročnog najma postala neizdrživa te da iz naših gradova nestaju stanovnici, pogotovo mladi, u produktivnoj dobi.

Split je, kažu, u deset godina izgubio gotovo deset posto stanovnika, te će se ubrzo početi zatvarati i škole jer nema dovoljno djece koja bi ih pohađala. Oni sada sjede u đačkim klupama Irske, Njemačke, Austrije i drugih zemalja.