Industrijska baština prepoznata je kao sastavni dio cjelokupne kulturne baštine, koja pokazuje civilizacijski razvoj čovječanstva. Ostaci industrijske kulture imaju povijesnu, tehnološku, društvenu, arhitektonsku i znanstvenu vrijednost, stoga ju je potrebno pomno i promišljeno zaštititi. Ta je baština važan dio nacionalnog identiteta, čime njezino očuvanje dodatno dobiva na važnosti. Nerijetko je i atraktivan dio turističke ponude.

Više od stoljeća Hrvatska elektroprivreda (HEP) uspješno usklađuje proizvodnju električne energije sa zahtjevima zaštite okoliša i potrebama turizma. Pokazatelj je to suživota prirode i proizvodnje energije, gdje HEP egzistira u skladu s prirodom i u svom je poslovanju usmjeren k tome, na očuvanje baštine - prirodne, kulturne, industrijske...

Proizvodnja pak certificirane zelene energije dokaz je da HEP upravlja hidroelektranama tako da proizvodnja električne energije bude u skladu s prirodom i drugim gospodarskim granama. HEP-ove 24 hidroelektrane omogućuju Hrvatskoj da prema udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije bude iznad prosjeka Europske unije, što olakšava i dostizanje ciljeva u vezi sa zaštitom klime.

Na Teslinoj strani

Krajem 19. stoljeća, točnije 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon glasovite hidroelektrane na Niagari, u srcu današnjeg Nacionalnog parka Krka, u blizini Skradinskog buka, proradila je hidroelektrana Krka. HE Krka, kasnije nazvana Jaruga 1, uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu (IEEE-ov program Milestone) kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru i sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu.

U doba kada su veliki gradovi poput Londona i Rima imali jednofazne sustave, Šibenik je imao dvofazni sustav Krka - Šibenik. HE Krka je u to vrijeme bila jedna od tek nekoliko hidroelektrana u svijetu koje su označile pobjedu Teslinih višefaznih izmjeničnih sustava nad istosmjernom strujom. Bila je dio prvog cjelovitog elektroprivrednog sustava na tlu Hrvatske i jednog od prvih te vrste u svijetu. Upravo je u tome njezino veliko značenje. Stoga je 28. kolovoza izabran za Dan Hrvatske elektroprivrede.

Investitori i graditelji tog sustava bili su gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko Šupuk te šibenski nadmjernik Vjekoslav pl. Meichsner. Sve je započelo 7. listopada 1892., kada je Meichsner od uprave grada Šibenika zatražio dozvolu za izgradnju nove kuće na rijeci Krki, koju je i dobio 2. prosinca iste godine. Meichsner je u nadolazećim godinama pripremio nacrte i projekte za izgradnju prve hidroelektrane te dalekovoda za prijenos i gradske mreže za rasvjetu. Dana 18. prosinca 1893., nakon obavljenih očevida i javnih rasprava, Meichsneru je dodijeljena "razsuda" – koncesija za iskorištavanje vode rijeke Krke. Sustav je pušten u pogon 28. kolovoza 1895. "oko dvadesete ure i dvadeset časaka", kako su izvijestile tadašnje novine.

Investitori i graditelji bili su gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk, njegov sin Marko Šupuk te šibenski nadmjernik Vjekoslav pl. Meichsner

HEP

Hidroelektrana Krka radila je samo do 1914. godine, kada je razmontirana zbog ratnih potreba Austro-Ugarske Monarhije za bakrom. Ostaci HE Krka (Jaruge 1) konzervirani su i djelomično rekonstruirani te kao izniman artefakt industrijske baštine daju dodatnu vrijednost turističkom proizvodu Nacionalnog parka. Zbog njezina povijesnog značenja i zato što je spomenik industrijske arhitekture, ta je hidroelektrana zaštićena kao kulturno dobro RH.

U neposrednoj blizini prve hidroelektrane, 1903. godine izgrađena je i druga, Jaruga 2, koja je danas najstarija aktivna hidroelektrana u Hrvatskoj. Tri godine poslije, na području današnjeg nacionalnog parka, koji je taj status dobio 1985., izgrađena je hidroelektrana Miljacka, u to vrijeme jedna od najsnažnijih u Europi. Ta je elektrana 2018. godine uvrštena u svjetski hidro Hall of Fame, što je priznanje koje se jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja električnu energiju proizvodi više od 100 godina.

Nacionalni park

Nacionalni park Krka smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke, čija se vodena snaga krajem 19. stoljeća počela iskorištavati za prve industrijske pogone - hidroelektrane. Zadivljujući krajolik, impresivni vodopadi i znamenitosti velikoga povijesno-kulturnog značenja samo su dio onoga što spada u bogatu ponudu Nacionalnog parka. Brojni posjetitelji očarani su ljepotom i prirodnim bogatstvom koje taj nacionalni park nudi, a strani su turisti oduševljeni što je iz dobrog dijela Hrvatske moguće uputiti se na jednodnevni izlet i uživati u prizorima jedinstvenim u svijetu. Glavna je atrakcija Nacionalnog parka Krka njegovih sedam vodopada, među kojima je Roški slap najprostraniji, a Skradinski buk najveći i najpoznatiji.

Osim prirodnim, Nacionalni park obiluje i kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima se osobito ističe franjevački samostan na otočiću Visovcu, koji se kao pejzažni dragulj smjestio na ujezerenom dijelu rijeke. U sklopu samostana nalazi se i galerija slika, a posjetiti se može i crkva, čiji začeci sežu u 14. stoljeće. Otok Visovac također je prepoznatljiv po svojoj netaknutoj prirodi s približno 200 različitih biljnih vrsta i životinja, a među kojima su i prekrasni paunovi. Posjetitelje privlače i stare mlinice preuređene u male etnografske muzeje, gdje se uživo može vidjeti kako se nekada mljelo žito. Interpretatori povijesti ovoga kraja posjetiteljima će to pokazati u tradicionalnim narodnim nošnjama, što uvijek uveseljava djecu kao česte posjetitelje Nacionalnog parka.

A Jaruga 2 i Miljacka, dvije stogodišnje hidroelektrane, i dandanas rade i isporučuju električnu energiju... Obje, iako danas malene po snazi, nastavljaju pridonositi HEP-ovoj proizvodnji zelene energije u skladu s načelima održivog razvoja.

Sadržaj nastao u suradnji Glasa Slavonije i Hrvatske elektroprivrede.