Nakon što idućeg mjeseca poskupe plin i struja, po ustaljenoj praksi mogao bi uslijediti i val poskupljenja jer dosad se pokazalo da su se povećane cijene energenata prelijevale na krajnju cijenu u maloprodaji. Naime, trgovci su se opravdavali da zbog povećanih cijena energenata, odnosno rasta troškova, moraju povećati i cijene proizvodima na policama. No Vlada i poljoprivredni konzultanti s kojima smo razgovarali ne vjeruju da bi ovaj put moglo doći do novih poskupljenja, pogotovo hrane.

Bez poskupljenja?

Poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić podsjeća da svi trendovi upozoravaju da je rast cijena posljednjih mjeseci - pa čak i u uvjetima turističke sezone - dosta usporio te smatra da, ako ne dođe do velikih poremećaja na tržištu, do rasta cijena hrane ne bi trebalo doći. "Cijene energenata samo su jedan element u kalkulaciji proizvoda i ovo poskupljenje za sada nije toliko da bi trebalo donijeti poskupljenja većine proizvoda. Potrošači su sada vrlo osjetljivi, mislim da će trgovina, a i proizvođači tražiti načine da sami snose dio rasta troškova energije. To neće biti moguće kod onih proizvoda u kojima je energija jako veliki dio troška njihova proizvoda. Ali svi će biti jako oprezni s dizanjem cijena i vjerujem da neće doći do masovnog rasta cijena", tvrdi Blažić i dodaje da ove godine imamo i veći broj proizvoda kod kojih su cijene niže nego što su bile u isto doba lani. Također napominje da se cijene uljarica i žitarica spekulativno određuju na svjetskim burzama, no ističe da su cijene u padu i podsjeća da je na sjevernoj hemisferi bila dobra žetva.

Poljoprivredni savjetnik Stipan Bilić poručuje da poskupljenje energenata nema veze s poskupljenjem hrane jer cijena goriva čini samo od 3 do 4 posto cijene proizvoda. "Temeljni je problem što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer Europska unija ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi Hrvati mogli proizvoditi više", pojašnjava Bilić.

Dok građani prate hoće li trgovci zbog poskupljenja energenata podignuti cijene, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je marže trgovaca u prošloj godini kao i njihovu dobit. Prema tim podacima, trgovačkim su lancima u prošloj godini prihodi narasli za više od milijardu eura u odnosu prema 2022., ili za 16 posto, i iznosili su 7,73 milijarde eura, a razlog vrtoglavom rastu prihoda je svakako inflacija, ali i enormne marže, i to na osnovne proizvode.

Proizvođači nemoćni

Prema podacima AZTN-a, trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima, kojima marža iznosi 37,2 posto, a s maržom od 37,1 posto slijede slatkiši. Svježe voće i povrće na trećem je mjestu po visini trgovačke marže s 29,9 posto, a marža na bezalkoholna pića i flaširanu vodu je 25,9 posto. Po visini marže slijede perad i jaja, koja prosječno iznosi 24 posto, a istu maržu trgovci zaračunavaju i na osnovne namirnice - brašno, šećer, rižu i tjesteninu. Na meso i mesne prerađevine zaračunava se marža od 23 posto, a na mlijeko i mliječne proizvode 21,4 posto. Odmah se da primijetiti da su trgovačke marže kod pojedinih proizvoda bile i više nego četverostruko veće od stope inflacije 2023., koja je na razini cijele godine prosječno iznosila 8,4 posto.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kaže da su proizvođači tu nemoćni i da se moraju prilagoditi trgovačkim lancima koji imaju svoj fiksni dio marže, zbog čega su neki proizvodi na policama skuplji od 30 do čak 200 posto. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca opravdavaju se da je rast prihoda trgovaca rezultat prenesene inflacije iz 2022. i rasta potrošnje, ali i porasta troškova poslovanja, te da to ne znači da je trgovcima ujedno rasla i dobit. Također navode da trgovci ne varaju kupce jer proizvodnja hrane, kažu, ne počinje u trgovini nego na polju, pa kroz prerađivačku industriju i onda preko distributera dolazi do trgovaca, što znači da u kreiranju cijene sudjeluju četiri lanca. Zvjezdana Blažić procjenjuje, pak, da netoprofit trgovaca, odnosno ono što ostaje vlasniku od prihoda, iznosi samo od jedan do dva posto, uz napomenu da i trgovački lanci imaju velike troškove zbog veće cijene rada.