Europska komisija odlučila je novim smjernicama pozvati države članice da zabrane pušenje na terasama kafića, autobusnim postajama i u zoološkim vrtovima. U zabranu bi trebale biti uključene i e-cigarete i vaping. Iako nisu obvezujuće, smjernice daju pravni okvir koji bi članice EU-a trebale kako bi se smanjila smrtnost od raka pluća izazvanog pušenjem.

Hrvatska je, unatoč dosadašnjim zabranama pušenja na javnim mjestima, i dalje u europskom vrhu po broju pušača, a rak pluća s oko 3000 smrti godišnje jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Ipak, stručnjaci ne misle da bi proširenje zabrane pušenja na terase kafića, postaje javnog prijevoza i zoološke vrtove imalo ublažilo spomenuti problem.

– To je bacanje pijeska u oči. Jednom razvijena ovisnost o pušenju nikada ne prestaje i ti ljudi imaju ozbiljan problem s uzimanjem nikotina kao sredstva ovisnosti. Njega se ne može riješiti nikakvim zabranama – poručuje Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH). Zabrana, tvrdi, neće donijeti nikakav rezultat, jer ljudi će pušiti na drugom mjestu, druge proizvode, na drugi način. Ono što treba napraviti, jest edukacija prije nego što se dijete rodi, a nakon toga odvagnuti što je najštetnije, a što je manje štetno.

– Ne postoji lift na kojem ćete stisnuti gumb i otići na peti kat, gdje nijedan Hrvat ne puši. Moramo ići stepenicu po stepenicu, držeći se čvrsto za rukohvat jer se po njima možete poskliznuti i pasti – slikovit je Stevanović. Prva stepenica je edukacija od prvog dana života djeteta, okruženje koje govori o štetnosti pušenja, i to već od mlađe jasličke grupe, jer djeca s 11 godina u Hrvatskoj već puše.

Osim toga, ističe, treba raditi na smanjenju štete, i to alternativnim duhanskim proizvodima, a tek onda možemo očekivati rezultate.