U Sabor je upućen konačni prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim se u odnosu na prijedlog iz prvog čitanja detaljnije propisuje način obračuna iznosa financijske potpore i obuhvat dokumentacije koju Porezna uprava verificira.

"Izmjene su opsegom malene, ali su sadržajno vrlo značajne za audiovizualnu industriju", poručila je ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, predstavljajući konačni nacrt Zakona o audiovizualnim djelatnostima koje je Vlada uputila u drugo čitanje. 

Podsjetila je kako se uvodi novi model sufinanciranja neovisnih proizvođača audiovizualnih djela na način da će moći 'povući' jedan dio fiskalnih davanja i investirati u nova audiovizualna djela. 

"Ako znamo da preko 90 posto poduzetnika koji sudjeluju u proizvodnji filma spadaju u mikropoduzeća, jasno je koliko će za njih ovakva potpora biti značajna", dodala je resorna ministrica. 

Pravo na financijski poticaj imat će producenti djela koji se smatraju neovisnim proizvođačima, a plaćaju porez u RH, i to za dugometražni i kratkometražni igrani film, dokumentarni film, animirani i eksperimentalni film, kao i serijska igrana, dokumentarna ili animirana djela.

Potpora se ne može dobiti za promidžbena ili naručena djela navedenih vrsta, sapunice, telenovele, "talent show" i "reality show" emisije.

Iznosi od 10.000 do najviše 132.000 eura godišnje za pojedino audiovizualno djelo

Ukupni iznos potpore koje pojedini korisnik može ostvariti predstavlja vrijednost ukupnog iznosa fiskalnih davanja koje je korisnik obračunao ili uplatio u prethodnih pet godina u RH, umanjen za prethodno ostvarene potpore u istom razdoblju, a u najnižem iznosu od 10.000 eura do najviše 132.000 eura godišnje za pojedino audiovizualno djelo.

Razlika u odnosu na tekst Zakona koji je prošao prvo čitanje je detaljnije propisivanje načina obračuna iznosa financijskog poticaja koji pojedini korisnik može ostvariti i jasnije propisivanje obuhvata dokumentacije koju Porezna uprava verificira na zahtjev Hrvatskog audiovizualnog centra te je dodatno dorađen obuhvat podzakonskog akta.

"U našem mandatu je ovo samo jedna u nizu reformskih mjera koja se tiče jačanja audiovizualne proizvodnje. Ukupno smo kroz osam godina za 120 posto povećali nacionalno financiranje filma, uveli smo i videoigre, povećali poticaje...", napomenula je.

Za provedbu tog  zakona u 2024. nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva dok će se sredstva u iznosu od 1,5 milijuna eura za 2025. i dva milijuna eura za 2026. planirati na razdjelu Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog audiovizualnog centra.

Prodaja nekretnine u vlasništvu RH u Rimu

Vlada je prihvatila odluku o prodaji nekretnine u vlasništvu RH. Radi se o zgradi s okućnicom površine 1258 kvadrata u Rimu, a u kojoj je smješteno Veleposlanstvo RH od 1995. godine. S obzirom na to da zahtjeva kompletnu obnovu i svojom veličinom više nije primjerena potrebama Veleposlanstva, Vlada je dala suglasnost za njenu prodaju po cijeni od 3,4 milijuna eura. 

Veleposlanstvo je uz suglasnost Vlade 2022. godine kupilo nekretninu na drugoj lokaciji i tamo se smjestilo. 

Troškove vezane uz prodaju nekretnine i druge troškove koje padaju na teret prodavatelja, uključujući i troškove agencije za posredovanje u prometu nekretnina iz Rima u iznosu oko 80.000 eura, podmirit će se na teret Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Proširuje se Savjet za sprječavanje korupcije

Na sjednici je usvojena odluka i o proširenju djelokruga i sastava Savjeta za sprječavanje korupcije, koje bi uključivalo mogućnost održavanja rasprava o učinkovitosti provedbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

"Predlaže se i nova odredba da predsjednik Savjeta ima mogućnost sazivanja tematskih sjednica te je, također, prepoznata potreba da se proširi sam sastav Savjeta onim dionicima nositeljima akcijskih planova", naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. 

Tako se Savjet, na čijem je čelu državni tajnik Ministarstva pravosuđa, proširuje i na predstavnike Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske gospodarske komore, Državnog inspektorata te predstavnike poslodavaca i sindikata.

Govoreći o provedbi mjere "Projekti s trećim zemljama", ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pojasnila je kako je Hrvatska u obvezi pružati pomoć trećim zemljama i financirati mjere klimatskih promjena. Sredstva su osigurana preko prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2025. u maksimalnom iznosu od pet milijuna eura.