U Hrvatskoj je prošle godine rođeno najmanje djece u proteklih deset godina, odnosno broj živorođenih pao je s 39.566, koliko ih je bilo 2014., na 32.170 u 2023. godini. To je 1713 manje rođene djece nego u godini prije, čime je broj rođenih nastavio konstantan pad, uz iznimke 2018. i 2021. godine.

Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju još porazniju demografsku sliku ako se gleda prirodni prirast - broj rođenih naspram broja umrlih - po gradovima jer veći broj rođenih nego umrlih lani ima samo šest gradova - Solin (82), Dugo Selo (37), Imotski (37), Metković (18), Sinj (7) i Popovača (3). Gradova s pozitivnim prirodnim prirastom ipak je dva više nego godinu prije, jer su dva posljednje spomenuta 2022. prije imala negativan prirast. Iako su ostvarili negativne stope prirodnog prirasta, između šest i 10, u 11 najbolje rangiranih gradova ušli su još i Biograd na Moru, Nin, Prelog, Vrgorac i Mursko Središće.

Preostala 122 grada i dalje imaju negativan prirodni prirast, a najizraženije "minuse" bilježe Zagreb, gdje je lani rođeno 2030 manje ljudi nego što ih je umrlo, i Rijeka, s 1044 manje rođenih. Negativan prirodni prirast imaju i sve županije, najkatastrofalniji Primorsko-goranska, s minusom od 2092, uz nizak tzv. vitalni indeks (broj rođenih na 100 umrlih) koji je tu 45,1, a nacionalni je prosjek 62,7. Demograf Stjepan Šterc ističe da je ta županija među četiri demografski najugroženije, posebno goranski dio. "Porast prirodnog pada na više od 2000 osoba godišnje jasno potvrđuje kako se pozitivna migracijska bilanca doseljavanja u tu županiju ne odražava na prirodno kretanje stanovništva", kaže.

Smanjenje broja novorođene djece u doglednoj će budućnosti imati teške posljedice za obrazovni sustav, jer neće imati tko popuniti ni razrede ni dječje vrtiće, upozorava akademik Anđelko Akrap. Hrvatska može uvesti radnu snagu, ali ne može uvesti djecu, zbog čega, kaže, prijeti urušavanje cijelog sustava, a već je 150 područnih škola zatvoreno. "Prazni se prostor, prije se iseljavanje odnosilo samo na sela, a sad i na gradove. Problem je što cijele obitelji s djecom sele u inozemstvo, ali i ljudi u najvitalnijoj dobi koji djecu rađaju u inozemstvu", upozorava.

Navodi da je u Hrvatskoj 1950. rođeno 95.560 djece, 1975. - 67.060, 1990. - 55.409, 2023. jedva više od 32.000, a u posljednjih deset godina izgubili smo više od 58.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Akrap podsjeća da je 1991. udio djece od 14 godina činio 20 posto populacije, a danas manje od 14 posto, što se smatra neodrživim za javni sustav obrazovanja. Općeniti porast broja rođenih (bez usporedbe s brojem umrlih) 2023. je imao 41 grad, što je četiri više nego 2022., no u usporedbi sa 65 takvih 2021. pad je velik. Najveći rast bilježe Stari Grad (44,44 %), Senj (41,38 %), Popovača (32,26 %), Virovitica (31,97 %) i Hrvatska Kostajnica (25 %). Imotski, gdje je rođeno 12,35 beba na 1000 stanovnika, prednjači po tom broju, a slijede Popovača (11,99), Solin (10,98), Otok (10,61) i Mursko Središće (10,42).